Etno-eko selo Humac

Humac je jedno od najistaknutijih mesta u unutrašnjosti otoka Hvara i retki primer gotovo potpuno očuvanog starog težačkog i pastirskog naselja. Smešteno je na oko 350 metara nadmorske visine, istočno od Jelse, uz put prema Sućurju. Selo je danas zaštićeno kao etno-eko celina, a njegova vrednost nije samo u pojedinačnim kućama, već u celokupnom ambijentu: kamenim uličicama, suhozidima, dvorištima, kamenim krovovima i tradicionalnom rasporedu prostora.

Humac nije klasično turističko selo sa nizom uređenih atrakcija, već mesto koje se najbolje doživljava polaganim prolaskom kroz stare kamene kuće i otvorene prostore između njih. Upravo zato ostavlja snažan utisak autentičnog Hvara kakav je postojao pre razvoja savremenih naselja uz obalu.

Povijest Humca

Koreni Humca sežu duboko u prošlost. Naselje se povezuje sa srednjim vekom, dok njegov današnji izgled uglavnom potiče iz kasnijih vekova, posebno iz perioda kada su ga koristili stanovnici Vrisnika kao sezonsko naselje.

Humac nije bio stalno naseljeno selo u današnjem smislu. Ljudi su ovde dolazili da obrađuju zemlju, čuvaju stoku, rade u vinogradima i maslinicima te borave tokom dela godine. Na to upućuje i činjenica da uz selo nema groblja.

U prošlosti se život odvijao vrlo jednostavno. Kuće su građene od kamena, sa malim otvorima i debelim zidovima, a mnogi objekti su imali kamene krovove. U zajedničkim dvorištima nalazile su se preše za grožđe, krušne peći i drugi prostori vezani uz poljoprivredne poslove.

Tradicionalna kamena arhitektura

Najveća vrednost Humca upravo je u njegovoj ruralnoj arhitekturi. Selo čini veliki broj malih kamenih objekata, zbijenih oko uskih prolaza i dvorišta. Na mnogim kućama još se vide izvorni kameni krovovi od ploča, drvena vrata, vanjska kamena stubišta i jednostavni balkoni.

Dio kuća je obnovljen, dok su neke još uvek u ruševnom stanju, što zapravo dobro pokazuje različite faze kroz koje je selo prolazilo. Obnova se sprovodi tako da se sačuva izvorni izgled naselja, zbog čega Humac i danas deluje vrlo skladno i prirodno uklopljeno u kameniti pejzaž srednjeg Hvara.

Posebno su zanimljivi detalji svakodnevnog života: kamene cisterne za vodu, prostori za preradu grožđa, stari gospodarski objekti i tragovi nekadašnje poljoprivredne proizvodnje.

Crkva sv. Ivana i Pavla

U središnjem delu Humca nalazi se crkva sv. Ivana i Pavla, jedna od retkih građevina koja se svojim oblikom jasno izdvaja među starim kamenim kućama. Crkva je novijeg datuma od samog naselja, ali je danas važan deo identiteta Humca.

Blagdan sv. Ivana i Pavla slavi se 26. juna, kada se Humac ponovo ispuni ljudima, posebno potomcima porodica povezanih sa selom i stanovnicima okolnih mesta.

Crkva nema klasično turističko radno vreme i van verskih događanja može biti zaključana, pa se unutrašnjost najlakše može videti za vreme mise ili lokalne proslave.

Grapčeva špilja u blizini Humca

Humac je i glavna polazna tačka za posetu Grapčevoj špilji, jednom od najvažnijih prapovijesnih nalazišta na otoku Hvaru. Špilja se nalazi južno od sela i do nje se dolazi peške.

Poseta nije zamišljena kao slobodan ulazak u špilju, već se organizuje uz vodiča, čime se štiti osetljivo nalazište i unutrašnjost špilje. Put od Humca prema špilji vodi kroz kameniti pejzaž, a završni deo prilaza je strmiji i zahteva odgovarajuću obuću.

Zbog toga se Humac i Grapčeva špilja vrlo dobro mogu spojiti u jedan izlet.

Pogledi i priroda oko sela

Humac se nalazi visoko iznad obale i okružen je otvorenim pejzažom s maslinicima, vinogradima, makijom i kamenitim poljima. S pojedinih delova sela i okolnih puteva pružaju se široki pogledi prema severnoj i južnoj strani otoka, Braču, Pelješcu i kopnu.

Posebno je lepo u proleće, kada je pejzaž zeleniji i pun samoniklog bilja, dok leti treba računati na vrlo jako sunce i malo prirodnog hlada izvan samog sela.

Humac je i početna tačka nekoliko pešačkih i biciklističkih ruta koje vode preko središnjeg grebena Hvara.

Kako doći do Humca

Najjednostavniji pristup je automobilom iz Jelse putem D116 prema Sućurju. Skretanje prema Humcu je označeno, a poslednji deo puta vodi uzbrdo do samog sela.

Do Humca se može doći običnim ličnim automobilom. Alternativni pristup preko hrpta otoka, iz pravca Pitava i tunela Pitve–Zavala, vodi makadamskim putem i prikladniji je za terenska vozila, bicikliste i iskusnije pešake.

Humac je udaljen otprilike desetak kilometara od Jelse, pa se vrlo lako uklapa u poludnevni izlet po središnjem delu otoka.

Parking

Automobilom se može doći do samog sela i parkirati neposredno uz prilaz Humcu. Parking nije klasično uređen gradski parking s označenim mestima i rampom, već jednostavan prostor uz selo koji koriste posetioci.

Parkiranje se u pravilu ne naplaćuje. U turističkoj sezoni, posebno u vreme organizovanih obilazaka Grapčeve špilje ili lokalnih događanja, prostor može biti znatno prometniji.

Kada posetiti Humac

Za obilazak sela najugodniji su proleće i rana jesen, kada su temperature blaže i šetnja između kamenih kuća i okolnih puteva prijatnija.

Leti je najbolje doći rano ujutro ili kasnije poslepodne jer je Humac izložen suncu, a van prostora između kuća nema mnogo hlada.

Za posetu Grapčevoj špilji treba unapred proveriti termine vođenih obilazaka jer ulazak nije moguć u bilo kojem trenutku.

Korisne informacije

  • Vrsta sadržaja: zaštićeno etno-eko selo i istorijsko ruralno naselje
  • Udaljenost od Jelse: oko 10 km istočno od Jelse
  • Nadmorska visina: oko 350 m
  • Pristup automobilom: moguć do samog sela
  • Završni pristup: asfaltiran iz pravca glavne ceste D116
  • Parking: prostor za parkiranje nalazi se uz selo; nije klasično uređen parking
  • Naplata parkinga: parkiranje se u pravilu ne naplaćuje
  • Obilazak sela: slobodan i najugodniji peške
  • Hlad: ograničen; najviše ga ima između kamenih kuća i uz pojedina stabla
  • Grapčeva špilja: nalazi se u blizini i poseti se uz organizovano vođenje
  • Obuća: za samo selo dovoljna je udobna obuća, a za Grapčevu špilju preporučuju se čvršće cipele
  • Crkva sv. Ivana i Pavla: nalazi se u selu; van mise i lokalnih događanja može biti zaključana
  • Najbolje vreme za posetu: proleće, rano leto i rana jesen; leti izbegavati najtopliji deo dana