Vidikovac Glavica i Bijeli križ u Starom Gradu – panoramski pogled na Hvar, prapovijesna gradina i slikovita pešačka staza

Vidikovac Glavica, poznat i kao Bijeli križ, jedna je od najlepših panoramskih tačaka iznad Starog Grada na otoku Hvaru. S ove uzvišice, koja se uzdiže 111 metara iznad mora, pruža se širok pogled na istorijsku jezgru Starog Grada, njegovu dugu morsku uvalu, okolna brda i prostrano Starogradsko polje pod zaštitom UNESCO-a. Na vrhu se nalazi veliki beli križ, vidljiv iz grada, a ceo prostor povezan je s prapovijesnom baštinom, starim predajama i lokalnom religijskom tradicijom. Do vidikovca vodi pešačka staza kroz mediteransku vegetaciju, zbog čega je Glavica omiljeno odredište za kratke izlete u prirodu, fotografisanje i posmatranje zalaska sunca.

Glavica – jedan od najlepših pogleda na Stari Grad

Glavica je brežuljak koji se uzdiže neposredno iznad severne strane Starog Grada. Iako nije posebno visok, njegov položaj omogućava izuzetno širok pogled na grad i okolni pejzaž.

S vrha se jasno vidi raspored stare gradske jezgre, kamene kuće sa svojim crvenim krovovima, zvonici crkava i luka koja se duboko uvlači u kopno.

Prema zapadu se pogled otvara duž Starogradskog zaliva, dok se prema istoku i jugoistoku prostire Starogradsko polje, poznato po antičkoj grčkoj parcelaciji zemljišta staroj više od 2.400 godina.

S Glavice je posebno zanimljivo posmatrati odnos između grada, mora i poljoprivrednog krajolika. Upravo su zaštićena luka i plodna ravnica bili među glavnim razlozima zbog kojih su grčki kolonisti u 4. veku pre Hrista na ovom području osnovali Faros.

Za vedrih dana pogled se pruža i prema okolnim otočnim uzvišenjima te otoku Braču.

Na vrhu se nalazi uređen prostor s klupama, što omogućava odmor nakon uspona i duže uživanje u panorami.

Bijeli križ – prepoznatljiv simbol brda Glavica

Veliki beli križ na vrhu Glavice jedan je od prepoznatljivih orijentira Starog Grada.

Prvi monumentalni kameni križ podigli su stanovnici 1900. godine, povodom početka novog veka. Njegov položaj na uzvišici odabran je tako da bude vidljiv iz grada i okolnog prostora.

Križ je tokom 20. veka dvaput stradao. Prvi put je oštećen udarom groma, a zatim je 1943. godine srušen tokom snažnog nevremena.

Današnji križ postavljen je 1990. godine, zahvaljujući inicijativi i podršci Marinka Jurića Peretova, poreklom iz Velog Grablja.

Na kamenom postolju sačuvani su natpisi povezani s hrišćanskom verom i simbolikom križa. U blizini se nalazi i mali oltar, izgrađen 2006. godine korišćenjem delova starog križa.

Bijeli križ danas nije samo religijski spomenik. Njegova silueta iznad Starog Grada postala je prepoznatljiv deo pejzaža i jedan od najčešćih motiva fotografija snimljenih s Glavice.

Priča o Marinku Juriću i obnovi križa

S obnovom Bijelog križa povezana je zanimljiva lokalna priča iz Drugog svetskog rata.

Marinko Jurić iz Velog Grablja tokom rata boravio je u bolnici u Starom Gradu zbog teške povrede očiju. Prema lokalnoj predaji, nakon skidanja povezivanja jedan od prvih prizora koje je ponovo ugledao bio je križ na Glavici.

Nedugo nakon toga križ je srušen, a Marinko je, prema predaji, odlučio da će ga jednog dana obnoviti.

Svoju nameru ostvario je 1990. godine, kada je na Glavicu postavljen novi monumentalni križ.

Priča o njegovoj obnovi zauzima posebno mesto u lokalnoj istoriji jer povezuje lično iskustvo, religijski zavet i prepoznatljiv simbol grada.

Danas se na Glavici mogu videti spomen-natpisi koji čuvaju sećanje na tu priču.

Prapovijesna gradina Glavica – tragovi najstarije istorije

Osim panoramskog pogleda i Bijelog križa, Glavica je zanimljiva i kao prapovijesni arheološki položaj.

Na vršnom delu brežuljka nalazi se velika kružna nakupina kamenja, koju se tradicionalno tumači kao ostatke prapovijesne gradine, odnosno utvrđenog naselja ili posmatračnice.

Zbog odličnog pregleda nad starogradskom lukom, prilazima gradu i okolnom ravnicom, Glavica je imala povoljan položaj za nadzor važnih prometnih i pomorskih pravaca.

Starija arheološka istraživanja i pregledi povezivali su kameni prsten s odbrambenim bedemom prapovijesne gradine. Ipak, novije stručne analize upozoravaju da nije sasvim razjašnjeno radi li se o gradini, velikoj kamenoj gomili ili drukčijoj vrsti prapovijesne strukture.

Na lokalitetu nisu provedena opsežna arheološka iskopavanja koja bi omogućila precizno datiranje i potpunu rekonstrukciju njegove prvotne namene.

Unatoč tome, Glavica ima važnu arheološku vrednost jer pripada grupi uzvišenja koje su mogle služiti za nadzor prostora Starogradskog polja i prilaza antičkom Farosu.

Posetioci danas mogu posmatrati ostatke kamenih struktura, ali ih nije uvek jednostavno razlikovati od prirodnog kamenjara i kasnijih zahvata na vrhu.

Kapelica Krista Spasitelja sveta i Križni put

Na vrhu Glavice, u neposrednoj blizini Bijelog križa, nalazi se mala kapelica posvećena Kristu Spasitelju sveta.

Kapelica je uređena u prostoru nekadašnje građevine povezane s protugradnom službom, što je zanimljiv primer prilagodbe starijeg objekta novoj nameni.

U blizini se nalazi i oltar s klupama, koji se koristi za povremena religijska okupljanja.

Do vrha vodi i put povezan s postajama Križnog puta, pa uspon na Glavicu za deo stanovnika ima i duhovno značenje.

Takva povezanost prirodnog vidikovca i religijskog prostora daje Glavici poseban karakter. Iako je popularna među turistima, ona je istovremeno mesto lične molitve i lokalne tradicije.

Pješačka staza Glavica – uspon kroz mediteransku prirodu

Do Glavice vodi uređena i označena pešačka staza koja započinje na severnoj strani Starog Grada.

Uspon prolazi kroz karakterističan mediteranski krajolik, s borovima, makijom, kamenjarom i mirisnim samoniklim biljem.

Staza se postepeno penje iznad grada, a tokom uspona otvaraju se sve lepši pogledi na luku i krovove stare jezgre.

Turistička zajednica Staroga Grada navodi pešačku rutu Glavica u dužini od 7 kilometara. Ta se dužina odnosi na objavljenu pešačku rutu, dok je sam uspon do križa iz severnog dela grada znatno kraći.

Za dolazak do vrha moguće je koristiti i pristup iz pravca ceste prema Rudinama, kao i stazu Križnog puta.

Iako uspon nije tehnički zahtevan, pojedini delovi prolaze kamenitim i neravnim terenom. Zbog toga se preporučuje čvrsta obuća, posebno nakon kiše.

Tokom letnjih meseci najbolje je krenuti rano ujutro ili kasnije poslepodne, kada su temperature prijatnije. Na izloženim delovima staze hlad nije stalan, pa je preporučljivo poneti vodu.

Glavica u vreme zalaska sunca

Jedan od najlepših doživljaja na Glavici poset je u kasnim poslepodnevnim satima.

Kako se sunce spušta prema zapadu, svetlost postepeno menja boje starogradskog zaliva, kamenih kuća i okolnih brda.

S vidikovca se tada posebno lepo ističe kontrast između plavetnila mora, zelenila Starogradskog polja i toplih tonova stare gradske jezgre.

Bijeli križ, podignut na kamenoj osnovi, dodatno obogaćuje prizor i čini ga zanimljivim fotografskim motivom.

Glavica je pogodna i za jutarnji obilazak, kada je vazduh često svežiji, a vidljivost dobra.

Ako se odlučite za zalazak sunca, povratak je najbolje organizovati pre potpunog mraka ili poneti svetiljku, budući da pešačka staza nije u potpunosti osvetljena.

Gde se nalazi Glavica i kako doći?

Glavica se nalazi severno od istorijske jezgre Starog Grada, iznad istočnog dela starogradske uvale.

Križ je vidljiv već iz grada, pa je njegova pozicija jednostavna za prepoznavanje.

Pešački pristup moguć je iz severnog gradskog područja, gde započinju staze koje vode prema vrhu. Na Google Mapsu označena je i lokacija Staza za Bijeli križ, koja može poslužiti kao polazište za orijentaciju.

Za posetitelje koji dolaze automobilom najpraktičnije je parkirati na javnim parking mestima u Starom Gradu i nastaviti peške.

Postoji i prilaz cestom iz pravca Rudina, no završni deo izleta prema samom križu najbolje je planirati peške.

Na vrhu nema ugostiteljskih objekata, prodavnica ni drugih turističkih usluga, pa sve potrebno za šetnju treba poneti sa sobom.

Šta još posetiti u blizini Glavice?

Uspon na Glavicu lako se može povezati s obilaskom znamenitosti Starog Grada.

Nakon povratka u središte, vredi prošetati starogradskom rivom i posetiti Tvrdalj Petra Hektorovića, renesansni letnikovac s ribnjakom, kamenim arkadama i vrtom.

U blizini Tvrdalja nalazi se Muzej Staroga Grada u palači Biankini, s arheološkim nalazima, pomorskom baštinom i umetničkim zbirkama.

Posebno je zanimljiv Trg Škor, jedan od najslikovitijih delova istorijske jezgre, kao i Trg sv. Stefana s baroknom župnom crkvom.

Za ljubitelje prirode i istorije preporučuje se i obilazak Starogradskog polja, čija se pravilna parcelacija iz grčkog perioda može posmatrati upravo s Glavice.

Zašto posetiti vidikovac Glavica?

Glavica je mnogo više od običnog vidikovca. Na jednom mestu spaja prirodne lepote otoka Hvara, prapovijesnu baštinu, lokalnu istoriju i religijsku tradiciju.

Panoramski pogled omogućava razumevanje položaja Starog Grada između zaštićene morske uvale i plodnog Starogradskog polja, dok ostaci kamenih struktura podsećaju na najstarije razdoblje naseljavanja ovog prostora.

Bijeli križ i priča o njegovoj obnovi daju vidikovcu dodatnu istorijsku i simboličku vrednost.

Za posetitelje koji žele doživeti Stari Grad iz drugačije perspektive, uživati u prirodi i fotografisati jedan od najlepših pogleda na grad, uspon na Glavicu svakako vredi uvrstiti u plan obilaska.

Korisne informacije

  • Lokacija: Glavica, Stari Grad, otok Hvar, Hrvatska
  • Nazivi: Vidikovac Glavica, Bijeli križ, Glavica Hill, White Cross
  • Naziv na Google Mapsu: White Cross / Glavica Hill Prehistoric Hillfort
  • Vrsta atrakcije: Panoramski vidikovac, pešačko odredište i prapovijesni arheološki položaj
  • Nadmorska visina: Približno 111 metara
  • Glavne posebnosti: Pogled na Stari Grad, luku, Starogradsko polje i okolni krajolik
  • Bijeli križ: Prvotno podignut 1900., današnji križ postavljen 1990. godine
  • Arheološka baština: Kružna kamena struktura tradicionalno povezana s prapovijesnom gradinom
  • Sakralni sadržaji: Bijeli križ, kapelica Krista Spasitelja sveta, oltar i Križni put
  • Pešačka ruta Glavica: 7 km prema službenom opisu cjelovite rute
  • Zahtjevnost uspona: Lagan do umeren, u zavisnosti od odabranog pristupa
  • Pristup: Pešačkim stazama sa severne strane Starog Grada
  • Parking: Javna parking mesta u Starom Gradu, uz nastavak peške
  • Ulaz: Besplatan
  • Preporučeno vreme poseta: Rano jutro ili kasno poslepodne
  • Oprema: Udobna zatvorena obuća, voda i zaštita od sunca
  • Sadržaji na vrhu: Klupe, kapelica, oltar i prostor za odmor
  • Preporučeno za: Ljubitelje panoramskih pogleda, prirode, laganog planinarenja, fotografije i istorije