Župna crkva sv. Antuna Opata – istorijska crkva na vrhu Vrisnika

Župna crkva sv. Antuna Opata nalazi se na uzvišenju iznad Vrisnika, starog sela nekoliko kilometara od Jelse. Kuće Vrisnika se spuštaju niz brežuljak, dok crkva zauzima njen najistaknutiji položaj i već izdaleka dominira celim mestom.

Do nje se prilazi kamenim putem kroz drvored starih čempresa, a s prostora ispred crkve otvara se jedan od najlepših pogleda u unutrašnjosti ovog dela Hvara – preko vinograda i maslinika prema Svirču, Jelšanskom zalivu, Braču i Biokovu.

Crkva čiji koreni sežu u srednji vek

Sv. Antun je jedna od najstarijih župnih crkava u ovom delu Hvara.

Koreni današnje građevine sežu na prelaz iz 14. u 15. vek. Kao godina gradnje navodi se 1410., dok je iz starog misala poznato da je crkva bila posvećena 6. oktobra 1431. godine. Nedugo nakon toga, Vrisnik se razvio kao samostalna župa.

Današnji izgled ipak nije isti kao u srednjem veku. Crkva je kroz vekove proširivana i preuređivana, pa se na njoj danas mogu prepoznati tragovi nekoliko različitih faza gradnje.

Nekada su zapravo bile dve crkve

Jedna od najzanimljivijih stvari kod sv. Antuna jeste što je današnja crkva nastala spajanjem dviju srednjovekovnih crkvenih celina.

Jedna je bila posvećena sv. Antunu Opatu, a druga sv. Katarini Aleksandrijskoj. Tokom velikih preinaka u 17. veku uklonjeni su njihovi odvojeni svodovi i prostor je povezan u jednu crkvu, presvođenu jedinstvenim prelomljenim svodom s pojasnicama.

Na pročelju se još mogu prepoznati tragovi starije građevine, među njima ostaci dvostrukog zabata i zazidanih ulaza.

Zbog toga sv. Antun nije samo lepa seoska crkva, već građevina na kojoj se još može čitati višestoljetni razvoj Vrisnika.

Srednjovekovna rozeta i reljef sv. Antuna

Posebno vredi obratiti pažnju na pročelje.

Na njemu su sačuvani kamena rozeta i reljef sv. Antuna Opata, koji se datiraju približno oko 1400. godine i pripadali su starijoj, manjoj crkvi.

Na reljefu je svetac prikazan u monaškoj odjeći. U jednoj ruci drži svoj karakteristični štap i zvono, dok se pri dnu pojavljuju dva praščića, jedan od tradicionalnih simbola sv. Antuna Opata.

To su detalji koje je lako prevideti ako se crkva pogleda samo izdaleka, ali upravo oni pripadaju najstarijem sačuvanom sloju celog kompleksa.

Vredna unutrašnjost

U unutrašnjosti se čuva nekoliko vrednih umetničkih predmeta.

Posebno se izdvajaju kasnogotički kameni kipovi te obojeno raspelo iz 1637. godine.

Crkva je tokom vekova više puta preuređivana, pa interijer takođe pokazuje različita razdoblja razvoja župe.

Za malo otočno selo, upravo je količina sačuvanih srednjovekovnih i ranonovovekovnih detalja jedan od razloga zbog kojih je sv. Antun mnogo važnija građevina nego što bi se moglo zaključiti samo prema njenoj veličini.

Čempresi stari više od četiri veka

Prilaz crkvi jedan je od najlepših detalja Vrisnika.

Prema crkvenom trgu vodi popločani prilaz uz drvored čempresa starih više od 400 godina. Visoka stabla dodatno naglašavaju izdvojen položaj crkve i stvaraju vrlo prepoznatljiv ulaz u ceo sakralni kompleks.

Ako se Vrisnik obilazi peške, upravo je uspon prema sv. Antunu najlepši način da se upozna selo.

Stare kamene kuće ostaju niže na padini, a što se više približava crkvi, to se više otvara pogled prema poljima i susednim mestima.

Crkvica sv. Roka odmah uz prilaz

Neposredno pre prilaza sv. Antunu nalazi se i mala Crkvica sv. Roka.

Podignuta je 1857. godine kao zavet Vrisničana u vreme kada je otokom harala kolera. Dao ju je sagraditi kapetan Ivan Grgičević.

Zbog njihove neposredne blizine, sv. Antuna i sv. Roka najbolje je pogledati zajedno.

Celi kompleks župne crkve sv. Antuna Opata i crkvice sv. Roka nalazi se u Registru kulturnih dobara Republike Hrvatske.

Pogled zbog kojeg vredi doći i kada je crkva zatvorena

Crkveni trg jedna je od najboljih vidikovnih tačaka Vrisnika.

Prema zapadu i severu vide se vinogradi i maslinici središnjeg Hvara, susedno Svirče i delovi Starogradskog polja, dok se prema moru pogled otvara preko Jelšanskog zaljeva prema Braču i kopnu pod Biokovom.

To je vrlo drugačiji pogled od onoga s jelšanske rive. Ovdje se najbolje vidi ruralna strana Hvara – sela na brežuljcima, obrađena polja, suhozidi i more tek u pozadini.

Zbog toga sv. Antun vredi posetiti čak i ako se unutrašnjost crkve toga dana ne može razgledati.

Sv. Antun Opat – zaštitnik Vrisnika

Sv. Antun Opat zaštitnik je Vrisnika, a njegov se blagdan slavi 17. januara.

Nakon mise tradicionalno sledi pučko slavlje, pa je to jedan od najvažnijih godišnjih dana za selo.

Sv. Antun Opat ne treba mešati sa sv. Antunom Padovanskim, čiji se blagdan slavi u junu. Vrisnička crkva posvećena je upravo sv. Antunu Opatu, ranokršćanskom pustinjaku.

Jedna od šest crkava procesije „Za križen”

Vrisnik je jedno od šest mesta uključenih u čuvenu hvarsku procesiju „Za križen”, zajedno s Jelsom, Pitvama, Svirčem, Vrbanjem i Vrboskom.

Procesije istovremeno kreću iz svih šest mesta u noći s Velikog četvrtka na Veliki petak. Svaka obilazi preostalih pet mesta i nakon približno 25 kilometara vraća se u svoje matično selo.

Za Vrisnik je jedna od ključnih tačaka upravo župna crkva sv. Antuna Opata.

Procesija „Za križen” od 2009. godine nalazi se na UNESCO-ovom Reprezentativnom popisu nematerijalne kulturne baštine čovečanstva.

Najstarija poznata bratovština na Hvaru

Uz crkvu se veže još jedan zanimljiv detalj.

Bratovština sv. Antuna Opata u Vrisniku smatra se najstarijom dosad dokumentovanom bratovštinom na otoku Hvaru.

Bratovštine su vekovima imale važnu ulogu u verskom i društvenom životu otočkih mesta, a upravo su one snažno povezane i s očuvanjem tradicije procesije „Za križen”.

Taj kontinuitet dodatno pokazuje koliko je crkva sv. Antuna duboko povezana s identitetom Vrisnika.

Može li se crkva razgledati iznutra?

Sv. Antun Opat je aktivna župna crkva Vrisnika. Hvarska biskupija i danas vodi Vrisnik kao zasebnu Župu sv. Antuna Opata.

Međutim, nije objavljeno stalno turističko vreme razgledavanja.

Izvan misa, procesija, blagdana i drugih crkvenih događanja crkva može biti zaključana. Ako se posebno želi videti kasnogotičke kipove i raspelo iz 1637. godine, mogućnost ulaska najbolje je proveriti pre dolaska.

Za vanjski obilazak, crkveni trg, stare čemprese i pogled može se doći neovisno o tome je li unutrašnjost otvorena.

Vredi je spojiti s obilaskom Vrisnika

Iz Jelse do Vrisnika ima svega nekoliko kilometara, ali doživljaj je sasvim drugačiji od obalnog dela otoka.

Najbolje je ostaviti automobil i deo sela proći peške: kamene kuće, dvorišta i suhozidi vode prema vrhu brežuljka, gde se nalaze sv. Roko, drvored čempresa i crkva sv. Antuna.

Nakon crkve vredi ostati nekoliko minuta na trgu zbog pogleda prema vinogradima i susednim selima.

Za gosta koji želi upoznati unutrašnjost Hvara, Vrisnik i sv. Antun jedna su od onih malih lokacija koje mnogo bolje objašnjavaju otok od još jedne klasične obalne znamenitosti.

Korisne informacije

• Puni naziv: Župna crkva sv. Antuna Opata
• Lokacija: Vrisnik, nekoliko kilometara od Jelse
• Položaj: na uzvišenju iznad sela
• Najstariji sloj: kraj 14. i početak 15. veka
• Godina koja se navodi za gradnju: 1410.
• Posvećenje: 1431. godine
• Današnji oblik: velikim delom rezultat pregradnji iz 17. veka
• Posebnost arhitekture: nastala spajanjem nekadašnje dvojne crkve sv. Antuna Opata i sv. Katarine
• Najstariji detalji: srednjovekovna rozeta i kameni reljef sv. Antuna
• Unutrašnjost: kasnogotički kameni kipovi i obojeno raspelo iz 1637.
• Prilaz: kameniti put i drvored čempresa starih više od 400 godina
• U blizini: Crkvica sv. Roka iz 1857.
• Pogled: prema Svirču, vinogradima, maslinicima, Jelšanskom zaljevu, Braču i Biokovu
• Blagdan zaštitnika: sv. Antun Opat, 17. januara
• Tradicija: jedna od župnih crkava povezanih s UNESCO procesijom „Za križen”
• Razgledavanje unutrašnjosti: nema stalno turističko vreme i crkva izvan bogoslužja može biti zaključana
• Kulturna zaštita: crkveni kompleks sa sv. Rokom zaštićeno je kulturno dobro
• Posebna vrednost: jedna od najstarijih sakralnih celina središnjeg Hvara i jedan od najlepših vidikovaca iznad Vrisnika