| Turistički vodič Bogomolje | Turistički sadržaji |
Bogomolje je malo mjesto u unutrašnjosti istočnog Hvara, smješteno između dvije potpuno različite obale otoka. Nema rivu, veliku gradsku plažu ni dugu šetnicu uz more. Umjesto toga, iz sela se uskim lokalnim cestama spušta prema nizu malih uvala na sjevernoj i južnoj strani Hvara – Bristovi, Stari, Veloj i Maloj Pogorili, Smrskoj, Donjem i Gornjem Pelinoviku, Smokvini i drugim skrivenim dijelovima obale.
Upravo su te uvale glavni razlog za odmor u Bogomolju.
Ovdje dan ne počinje pitanjem na koji dio gradske plaže otići, nego na koju će se stranu otoka spustiti. Ako je more mirnije prema kopnu, bira se sjeverna obala. Ako su uvjeti bolji prema Pelješcu, odlazi se prema južnim uvalama. Razmak između dvije strane otoka relativno je malen, ali se do mora spušta nekoliko kilometara lokalnim i makadamskim cestama, pa automobil ili skuter gotovo potpuno mijenjaju način na koji se Bogomolje može doživjeti.
Samo selo ostalo je tiho i ruralno. Stare kamene kuće, masline, vinogradi i nekoliko zaseoka raspoređeni su uz glavnu otočnu cestu, daleko od atmosfere velikih hvarskih turističkih središta.
Bogomolje zato nije zamjena za grad Hvar, Jelsu ili Stari Grad. Ono je izbor za gosta koji upravo traži drugi Hvar – sporiji, mirniji i puno više povezan s prirodnim uvalama nego s gradskim sadržajima.
Selo se nalazi u unutrašnjosti istočnog Hvara, na povišenom terenu između sjeverne i južne obale.
Bogomolje nije jedno kompaktno naselje oko trga. Tradicionalno ga čini više zaseoka, među kojima su središnje Selo, Račevina, Jerkov Dvor i Glava Maslinova. Općina Sućuraj opisuje ga kao prostrano mjesto nastalo povezivanjem više manjih cjelina, a život je stoljećima bio vezan uz maslinarstvo, vinogradarstvo i korištenje zemlje oko sela.
Do mora se iz sela spušta na obje strane otoka.
To je vrlo važno kod odabira smještaja. Apartman u samom Bogomolju praktičan je za istraživanje različitih uvala jer se svaki dan može krenuti drugim putem. Smještaj neposredno uz more u Smokvini, Pelinoviku, Pogorili ili nekoj drugoj uvali daje potpuno drukčiji odmor – više izolacije i praktički cijeli dan uz more, ali i veću udaljenost od trgovine, pošte i glavne ceste.
Bogomolje danas ima tek oko 120 stalnih stanovnika. Popis stanovništva 2021. zabilježio je približno tu brojku, dok je početkom 20. stoljeća mjesto bilo višestruko brojnije.
To se vidi čim se siđe s glavne otočne ceste.
Nema gradske gužve, velikih hotelskih kompleksa niti intenzivne komercijalne izgradnje. Čak ni tijekom ljeta selo ne dobiva ritam većih mjesta na Hvaru.
Turisti se više raspoređuju po okolnim uvalama nego po samom centru, pa Bogomolje tijekom dana može djelovati gotovo uspavano dok su kuće uz more i male plaže nekoliko kilometara niže puno življe.
Današnje Bogomolje oblikovalo se tijekom 16. stoljeća kao pastirsko naselje, dok je snažnije doseljavanje nastavljeno tijekom 17. stoljeća, kada je dio stanovništva s dalmatinskog kopna pred osmanskim prodorima prelazio na Hvar.
Stoljećima su glavne aktivnosti bile poljoprivreda, stočarstvo, masline i vinova loza.
Takva prošlost i danas je čitljiva u krajoliku. Uz cestu se izmjenjuju stari suhozidi, maslinici, zapuštene i obrađene poljoprivredne parcele te skupine kamenih kuća koje nisu nastale kao turističko naselje nego kao dio svakodnevnog života na zemlji.
To je jedan od razloga zbog kojih Bogomolje izgleda drukčije od obalnih mjesta. More je važno, ali stara jezgra nije izgrađena oko luke.
Bogomolje nije destinacija bogata velikim klasičnim znamenitostima i nema smisla predstavljati ga kao da jest.
Najzanimljivija povijesna građevina je župna crkva Gospe Karmelske. Crkva se prvi put pouzdano spominje 1579. godine kao crkva Navještenja Marijina, tijekom 18. stoljeća proširena je i dobila današnji barokni karakter, a Bogomolje je samostalna župa od 1745. godine.
Druga je Starokatolička crkva, puno mlađa, ali povijesno vrlo neobična. Starokatolička župa u Bogomolju osnovana je 1925. kao prva takva župa u Dalmaciji, a crkva je sagrađena 1935. godine. Arhitektura spaja lokalnu dalmatinsku tradiciju s pseudoromaničkim i modernijim elementima.
To su dvije znamenitosti koje stvarno vrijedi izdvojiti. Ostatak Bogomolja puno je zanimljivije doživjeti kroz selo, stare kamene kuće i krajolik nego kroz umjetno stvaranje dugačkog popisa „atrakcija“.
Ako se Bogomolje bira za ljetovanje, pravi sadržaj nalazi se uz more.
Na relativno kratkom dijelu istočnog Hvara postoji velik broj uvala na obje strane otoka, a gotovo svaka pruža malo drukčiji osjećaj.
Na sjevernoj strani nalaze se Bristova, Stara, Vela Pogorila i Mala Pogorila, uz još nekoliko manjih uvala.
Na južnoj strani posebno su zanimljive Smrska, Donji Pelinovik, Gornji Pelinovik i Smokvina, dok se duž obale nastavljaju Lađena i druge manje uvale. Prostorni dokumenti Općine zasebno vode Smrsku, Donji i Gornji Pelinovik, Lađenu, Smokvinu i druge obalne cjeline Bogomolja.
Većina plaža je šljunčana, dok u više uvala morsko dno nakon početnog kamenitog ili šljunčanog pojasa prelazi u pijesak.
Najvažnije je ipak da ih se ne zamišlja kao jedan veliki turistički kompleks. Svaka uvala ima svoj pristup, nekoliko kuća ili potpuno prirodnu obalu, a cestovni uvjeti mogu se znatno razlikovati.
Ako se traži najjednostavnija sjeverna uvala, Bristova je prirodan početak.
To je tradicionalna luka Bogomolja, udaljena nekoliko kilometara od središta sela. Općina Sućuraj navodi je kao mjesnu luku, a upravo je ona povijesno povezivala Bogomolje s morem.
U dnu uvale nalaze se šljunčani dijelovi za kupanje, nekoliko kuća i mala lučka infrastruktura.
Bristova nije potpuno divlja jer u njoj ima brodova i priveza, ali je upravo zbog toga praktičnija za svakodnevno kupanje od udaljenijih uvala do kojih se dugo vozi makadamom.
Za obitelji i goste kojima je važan jednostavniji pristup dobra je polazna točka za upoznavanje bogomoljske obale.
Stara je još jedna mala uvala na sjevernoj strani, gotovo izravno ispod Bogomolja.
U dnu se nalazi malo šljunčano žalo, nekoliko kuća i mirno more. Morsko dno dijelom je pjeskovito, a uvala je zaštićenija od južnih vjetrova.
Do Stare vodi lokalni i završnim dijelom makadamski pristup, pa je nešto mirnija od Bristove.
Ovo je dobar izbor kada se želi mala plaža bez velikog broja dnevnih posjetitelja, ali se ipak želi moći stići automobilom u područje uvale.
Vela Pogorila jedna je od ljepših sjevernih uvala za goste kojima nije problem sporija vožnja lokalnim i makadamskim putem.
Na obali je šljunak, dok morsko dno u unutrašnjosti uvale velikim dijelom prelazi u pijesak. Zbog svijetlog dna voda za mirnog vremena dobiva izrazito čiste plave i tirkizne nijanse.
Uvala nema klasičnu turističku infrastrukturu.
Nema razloga dolaziti ako se traže beach bar, tuš i redovi ležaljki. Vrijedi upravo zbog suprotnog – malog broja kuća, čistog mora i osjećaja udaljenosti od glavnih turističkih pravaca.
Odmah u susjedstvu nalazi se Mala Pogorila.
Manja je, zatvorenija i uz more ima nekoliko kuća i smještajnih objekata. Plaža je šljunčana, dok u morskom dnu ima pjeskovitih dijelova.
Do nje se također spušta makadamskim putem, pa za dnevni odlazak treba računati na sporiju vožnju.
Mala Pogorila dobro odgovara gostima koji vole provesti cijeli dan na jednom mjestu. Nema smisla spuštati se samo na pola sata kupanja i odmah ponovno voziti prema selu.
Na južnoj obali Bogomolja krajolik se mijenja.
Uvale gledaju prema Pelješcu i otvorenijem moru, tijekom dana imaju puno sunca i kod mirnog vremena pružaju vrlo ugodne uvjete za kupanje.
Istodobno su osjetljivije na jugo. Kada zapuše snažan južni vjetar, val ulazi u otvorene južne uvale i tada sjeverna strana otoka može biti puno bolji izbor.
To je jedna od najvećih praktičnih prednosti Bogomolja: nije potrebno cijeli odmor ovisiti o samo jednoj strani obale.
Smrska je jedna od prepoznatljivijih južnih uvala.
U dnu se nalazi malo šljunčano žalo, uz koje vegetacija i borovi pružaju dijelove prirodnog hlada. Morsko dno je u unutrašnjosti uvale velikim dijelom pjeskovito.
Smrska ima i nekoliko povijesnih tragova života uz more, uključujući malu crkvicu sv. Antuna Opata i starije kamene objekte.
To joj daje nešto drukčiji karakter od uvala koje su gotovo isključivo mjesto za kupanje.
Pristup kopnom postoji, ali završni dijelovi puta nisu klasična široka asfaltirana cesta pa treba računati na sporiju vožnju i ograničeno parkiranje.
Neposredno istočno od Smrske nalazi se Donji Pelinovik.
To je mala uvala sa šljunčanom plažom, pjeskovitim dijelovima morskog dna i tek nekoliko kuća uz more.
Google je može označavati generičkijim nazivima, ali lokalni i prostorni nazivi jasno razlikuju Donji i Gornji Pelinovik kao dvije zasebne uvale.
Donji Pelinovik nema praktički nikakvu klasičnu plažnu infrastrukturu. Voda, hrana, suncobran i sve ostalo za boravak uz more nose se sa sobom.
Upravo zbog toga atmosfera ostaje mirna.
Odmah istočno nalazi se Gornji Pelinovik.
Po karakteru je vrlo sličan Donjem: malo žalo, nekoliko kuća, šljunčana obala i pjeskovitije morsko dno.
Nema smisla tražiti „bolju“ od ove dvije plaže prema klasičnim kriterijima. Njihova vrijednost je upravo mala veličina i činjenica da se mogu birati prema tome gdje se tog dana nalazi manje ljudi ili gdje je lakše ostaviti vozilo.
Gornji Pelinovik praktičan je i kao polazna točka prema obližnjoj Lađeni za one koji žele istraživati još mirniji potez obale.
Smokvina je dobra opcija za gosta koji želi mirnu južnu uvalu, ali ipak ne želi potpunu izolaciju.
Na završetku se nalazi izraženije šljunčano žalo, morsko dno velikim je dijelom pjeskovito, a uz obalu ima nekoliko kuća i turističkog smještaja.
Posebno je važna Villa Smokvina, obiteljski objekt neposredno uz plažu s apartmanima i malom konobom. Zbog toga je Smokvina praktičnija za dulji boravak od potpuno pustih uvala – i dalje nema karakter uređene turističke plaže, ali uz more ipak postoji ponešto sadržaja.
To je dobar kompromis između robinzonskog odmora i potpune izolacije.
Ne postoji jedna plaža koja je najbolja za svakoga.
Za najjednostavniji pristup i više osjećaja male luke najpraktičnija je Bristova.
Za mirniju sjevernu uvalu zanimljive su Stara, Vela Pogorila i Mala Pogorila.
Za što više tišine na južnoj strani dobri su Donji i Gornji Pelinovik.
Za prirodni hlad i nešto više karaktera uz obalu vrijedi pogledati Smrsku.
Za mirnu plažu uz ipak ponešto smještaja i malu konobu Smokvina je vrlo dobar izbor.
Najljepši način za odmor u Bogomolju zapravo je ne odlučiti se za samo jednu plažu.
Za klasičan ljetni boravak u Bogomolju automobil ili skuter iznimno su korisni.
Selo se nalazi iznad mora, a većina plaža udaljena je nekoliko kilometara. Dodatno, zadnji dijelovi prilaza često su makadamski i vožnja traje dulje nego što bi se zaključilo samo iz udaljenosti.
Za jednu uvalu može biti dovoljno desetak minuta sporije vožnje, dok druga zahtijeva oprezniji silazak i traženje mjesta za automobil.
Ako se smještaj nalazi neposredno u uvali, situacija je obrnuta – more je praktički pred vratima, ali svaki odlazak u trgovinu ili prema glavnoj cesti znači vožnju uzbrdo.
Zato prije rezervacije smještaja treba dobro odlučiti želi li se baza u selu za svakodnevno istraživanje ili potpuno miran boravak uz jednu uvalu.
Kod plaža Bogomolja posebno je važno ne vjerovati slijepo samo broju kilometara na navigaciji.
Lokalne ceste koje se spuštaju prema moru razlikuju se po stanju. Neke su jednostavne za običan osobni automobil, druge su uže i neravnije, a nakon zime ili jakih kiša uvjeti se mogu promijeniti.
S vrlo niskim automobilom treba voziti posebno pažljivo.
Isto vrijedi za parking. U većini malih uvala nema velikih javnih parkirališta. Prostor uz kuće često pripada vlasnicima smještaja, pa dnevni posjetitelji trebaju parkirati tako da ne blokiraju privatne prilaze i prolaz drugim vozilima.
Kuće uz more u uvalama Bogomolja često zaista funkcioniraju drukčije od apartmana u većim mjestima.
Solarna energija, spremnici vode, ograničena potrošnja električne energije i slabiji signal nisu neobični.
Za gosta koji to očekuje, takav odmor može biti odličan: nekoliko metara do mora, večernja tišina i gotovo nikakav promet.
Za gosta koji želi klimatizaciju cijeli dan, potpuno stabilan internet, trgovinu ispred kuće i večernju šetnju kroz desetke restorana – to nije ista vrsta odmora.
Dobro je znati što se rezervira.
U samom Bogomolju ponuda je mala i prilagođena veličini mjesta.
Postoje osnovni sadržaji za svakodnevne potrebe, uključujući trgovinu i poštanski ured. Poštanski broj Bogomolja je 21468.
Za veliku tjednu kupnju ima smisla opskrbiti se prije dolaska ili kada se prolazi kroz veće mjesto.
U pojedinim uvalama postoji ponešto dodatnog sadržaja. U Smokvini je, primjerice, mala konoba uz smještaj, ali nema smisla pretpostaviti da svaka bogomoljska uvala ima restoran ili trgovinu.
Kod odlaska na udaljeniju plažu uvijek je dobro imati dovoljno vode i hrane za cijeli planirani boravak.
Bogomolje se nalazi uz glavnu otočnu cestu D116, koja povezuje Sućuraj s ostatkom Hvara.
Ako se dolazi s juga Hrvatske ili Makarske rivijere, praktičan je trajekt Drvenik – Sućuraj, nakon kojeg se nastavlja cestom prema zapadu.
Ako se na Hvar dolazi preko Starog Grada, Bogomolju se prilazi s druge strane otoka.
Istočni Hvar je dug i cesta je na dijelovima zavojita, pa kilometre ne treba pretvarati u vrijeme vožnje kao na kopnu.
Za gosta kojem je glavni cilj upravo Bogomolje i okolne uvale, dolazak preko Sućurja često je vrlo logičan.
Kod boravka u Bogomolju vrijedi usvojiti jednu jednostavnu naviku: prije odlaska na plažu pogledati smjer vjetra.
Ako puše jugo, južne uvale mogu imati val, dok Bristova, Stara i Pogorile na sjevernoj strani često pružaju mirnije uvjete.
Ako puše jaka bura ili sjeverni vjetar, situacija se može okrenuti i južne uvale mogu biti ugodnije.
Nije potrebno zbog jednog vjetrovitog dana odustati od kupanja. Upravo je mogućnost brzog prelaska s jedne strane Hvara na drugu jedna od najvećih prednosti položaja Bogomolja.
Za obitelji Bogomolje može biti odlično, ali nije klasična destinacija „sve pred apartmanom“.
Puno plaža ima šljunčani ulaz i pjeskovitije morsko dno, što je ugodno za djecu, ali gotovo svugdje nedostaju javni WC, tuš, spasilačka služba i uređeni sadržaji.
Najvažnija je dobra organizacija.
Voda, hrana, kapa, zaštita od sunca i sve što treba za nekoliko sati na plaži trebaju ići u automobil prije spuštanja prema moru.
Obitelji koje vole istraživati i kojima ne smeta svakodnevno otići na drugu malu plažu mogu ovdje imati odličan odmor.
Velik broj uvala čini ovo područje zanimljivim i s mora.
Smrska, Pelinovik, Smokvina, Pogorila, Stara i druge uvale mogu poslužiti za dnevno sidrenje kada vremenski uvjeti odgovaraju.
Pjeskoviti dijelovi dna često su pogodni za sidro, ali kod svake uvale treba zasebno procijeniti smjer vjetra, dubinu i prostor.
Nema velikih marina niti uređene mreže turističkih vezova.
Upravo zato plovidba uz obalu Bogomolja još uvijek daje osjećaj istraživanja prirodnih zaljeva, umjesto prelaska iz jedne marine u drugu.
Srpanj i kolovoz imaju najtoplije more i najviše gostiju, ali čak i tada Bogomolje ostaje puno mirnije od glavnih turističkih područja Hvara.
Za kombinaciju kupanja, mirnijih cesta i ugodnijih temperatura posebno su dobri lipanj i rujan.
U to vrijeme lakše je pronaći prostor u malim uvalama, vožnja makadamima je mirnija, a dnevne temperature ugodnije za obilazak sela i promjenu više lokacija.
Proljeće i jesen imaju potpuno drukčiji karakter i više odgovaraju šetnji, maslinicima, fotografiranju i miru nego klasičnom ljetovanju na plaži.
Bogomolje je prije svega za gosta koji ne želi da mu odmor izgleda isto kao u velikom turističkom mjestu.
Odlično odgovara parovima, obiteljima koje vole istraživati, gostima s automobilom, ljubiteljima robinzonskog smještaja, nautičarima i svima kojima je važnije pronaći malu mirnu uvalu nego imati deset restorana ispred apartmana.
Nije najbolji izbor ako su prioritet noćni život, velika promenada, shopping ili svakodnevno večernje izlazak bez automobila.
Najveća vrijednost Bogomolja je nešto drugo: ujutro se probuditi bez gužve, pogledati vjetar, odlučiti hoće li se prema sjevernoj ili južnoj obali i nekoliko minuta kasnije spuštati prema jednoj od malih uvala koje velik dio gostiju Hvara nikada neće vidjeti.
U tome je pravi karakter Bogomolja – malo selo u sredini otoka i more koje se svaki dan može doživjeti na drugi način.
Lokacija: istočni dio otoka Hvara, Općina Sućuraj
Položaj: u unutrašnjosti otoka između sjeverne i južne obale
Broj stanovnika: oko 120 prema Popisu 2021.
Poštanski broj: 21468
Glavna cesta: D116
Glavne znamenitosti: Crkva Gospe Karmelske i Starokatolička crkva
Sjeverne plaže i uvale: Bristova, Stara, Vela Pogorila i Mala Pogorila
Južne plaže i uvale: Smrska, Donji Pelinovik, Gornji Pelinovik, Smokvina i Lađena
Vrsta plaža: uglavnom prirodna šljunčana žala, često s pjeskovitim dijelovima morskog dna
Pristup plažama: lokalne ceste, makadam i brodom
Parking uz uvale: uglavnom ograničen
Automobil ili skuter: vrlo preporučljiv
Smještaj: u selu i u izdvojenim uvalama uz more
Najvažniji lokalni blagdan: Gospa Karmelska, 16. srpnja
Najbolje za: miran odmor, skrivene plaže, robinzonski smještaj, obitelji, parove i istraživanje istočnog Hvara
Putnici Posjetili ste zanimljiv restoran, bar, atrakciju, događaj? Podijelite svoja pozitivna iskustva! Napišite članak, objavite video ili fotografije koje ste snimili.