Plaža Smrska – mirna južna uvala s borovima i bistrom vodom

Plaža Smrska se nalazi u dubokoj uvali na južnoj obali istočnog Hvara, između Bogomolja i Gdinja. Okružena je strmim zelenim padinama, borovima i mediteranskim raslinjem, a na njenom dnu se nalazi malo prirodno žalo s nekoliko kuća uz more.

Ovo nije uređena turistička plaža s beach barom ili ležaljkama. Smrska je zanimljiva zbog svog mirnog ambijenta, čistog mora, prirodnog hlada i osjećaja izdvojenosti koji je karakterističan za južne uvale istočnog Hvara.

Do uvale se može prići kopnom, ali ne treba očekivati široku asfaltiranu cestu i veliko parkiralište neposredno uz plažu. Za posjetitelje koji dolaze brodom, Smrska je još prirodniji izbor – duboka uvala pruža dobro sidrište za većinu vremenskih uvjeta, osim kada puše jače jugo.

Šljunčano žalo u dnu uvale

Glavni dio za kupanje nalazi se na kraju uvale.

Obala je pretežno šljunčana, sa sitnijim kamenčićima na glavnom žalu i prirodnim stijenama uz rubove. Iza plaže rastu borovi i drugo mediteransko zelenilo, pa je Smrska jedna od ugodnijih južnih uvala kada se traži prirodni hlad.

Morsko dno u unutrašnjosti uvale je velikim dijelom pjeskovito, mjestimice prekriveno morskom vegetacijom. Zbog toga voda za mirnog vremena poprima svjetlije plave i tirkizne tonove.

Najpreciznije je Smrsku opisati kao šljunčanu plažu s pjeskovitim morskim dnom, a ne kao klasičnu pješčanu plažu.

Ulazak u more i kupanje

Ulazak u more s glavnog žala je relativno jednostavan.

Pjeskovitiji dio dna je ugodan pod nogama nakon početnog pojasa šljunka, a dubina se postepeno povećava. Smrska može dobro odgovarati i obiteljima s djecom koja već samostalno ulaze u more.

Uz rubove uvale obala postaje kamenitija, a morsko dno raznolikije. Ti dijelovi su zanimljiviji za plivanje s maskom, dok je glavno žalo praktičnije za mirno kupanje.

Cipele za more nisu nužne na svakom dijelu, ali su korisne ako se istražuju stijene uz bokove uvale.

Prirodni hlad pod borovima

Jedna od prednosti Smrske u odnosu na potpuno otvorene južne uvale je zelenilo koje se spušta blizu mora.

Borovi i vegetacija iza obale stvaraju dijelove prirodnog hlada, posebno uz rubove plaže i tokom dijela dana.

Međutim, to nije velika plaža koja je cijela prekrivena borovom šumom, pa za cjelodnevni boravak tokom srpnja i kolovoza ima smisla ponijeti dodatnu zaštitu od sunca.

U kombinaciji s ljetnim maestralom, hlad uz rubove uvale može biti vrlo ugodan tokom najtoplijeg dijela dana.

Bez klasične turističke infrastrukture

Smrska zadržava karakter male prirodne uvale.

Ne treba očekivati veliki beach bar, uređene javne tuševe, najam ležaljki, spasilačku službu ili veliku trgovinu neposredno uz plažu.

Uz more se nalaze nekoliko privatnih kuća i smještajnih objekata, ali njihov prostor i parking nisu javna plažna infrastruktura.

Za dulji boravak je najbolje ponijeti:

dovoljno vode
hranu ili grickalice
zaštitu od sunca
obuću za more
sve što je potrebno za nekoliko sati uz obalu

To je posebno važno ako se dolazi s djecom.

Crkvica sv. Ante uz more

Smrska ima i zanimljiv povijesni detalj koji je razlikuje od većine okolnih uvala.

U uvali se nalazi crkvica sv. Ante Opata, podignuta početkom 20. stoljeća. Nova crkvica je sagrađena 1907. godine i blagoslovljena početkom 1908.

Još prije nje, u staroj kući Angelini, postojao je kućni oratorij posvećen Gospi i sv. Antunu Padovanskom, koji je hvarski biskup blagoslovio 1802. godine. Kuća je teško stradala tokom gusarskog napada 1813., ali je kasnije obnovljena.

Zbog toga Smrska nije samo mjesto za kupanje, nego i jedna od uvala s neobično bogatim tragovima starog života uz more.

Stara kuća Angelini

Uz crkvicu se nalazi i stara kuća Angelini, kasnije povezana s obitelji Visković.

Kompleks podsjeća na vrijeme kada su udaljene hvarske uvale imale mnogo veću gospodarsku važnost nego danas. Kuće uz more su se koristile u vezi s poljoprivredom, ribarstvom i pomorskim poslovima, a nisu nastajale kao turističke vikendice.

Smrska se u povijesnim dokumentima spominje još početkom 15. stoljeća, u oblicima Smertča i Smartca, dok je obrađivanje zemljišta na ovom području zabilježeno već krajem 14. stoljeća.

Današnji mir uvale stoga skriva vrlo dugu priču o životu na ovom dijelu Hvara.

Kako doći do Smrske

Smrskoj se može prići kopnom iz smjera Gdinja i glavne otočne ceste.

Prema obali vodi lokalni put koji je na dijelovima makadamski i uzak, pa treba računati na sporiju vožnju. Pojedine kuće u samoj uvali nemaju mogućnost dolaska automobilom do ulaza, što dovoljno govori o karakteru završnog pristupa.

S nižim automobilom je dobro prije spuštanja procijeniti stanje puta, posebno nakon zime ili obilnih kiša.

Smrska nije lokacija na kojoj se automobil parkira uz sam ručnik. Posljednji dio može zahtijevati kraću šetnju, ovisno o tome gdje se pronađe sigurno mjesto za ostaviti vozilo.

Parking

Veliko uređeno javno parkiralište ne postoji.

Prostor uz kuće je uglavnom ograničen i dijelom privatan, pa treba paziti da se ne blokira pristup objektima, cesta ili privatna parkirna mjesta.

Za dnevni posjet najrazumnije je vozilo ostaviti na sigurnom proširenju prije najužeg završnog dijela i nastaviti pješice ako je potrebno.

Ograničena dostupnost jedan je od razloga zašto Smrska ni usred ljeta nema karakter masovno posjećene plaže.

Dolazak brodom i sidrenje

Smrska je vrlo zanimljiva i kao prirodno sidrište.

Uvala je dobro zaštićena od većine vjetrova, ali otvorena prema jugu, pa kod juga nije dobar izbor za siguran dulji boravak.

Sidriti se može na približno 2 do 12 metara dubine. Dno je pretežno pjeskovito i mjestimice obraslo morskom travom, a sidro najbolje drži kada se položi u čisti pjeskoviti dio.

Za dnevni dolazak brodom to omogućuje vrlo ugodnu kombinaciju sidrenja, kupanja i boravka na plaži.

Prije noćenja uvijek treba provjeriti aktualnu prognozu, posebno mogućnost juga.

Južna obala i jugo

Smrska je izrazito južna uvala.

Za mirnog vremena i maestrala može biti vrlo ugodna, a oblik uvale pruža dobru zaštitu od većine drugih smjerova vjetra.

Jugo je glavni problem. Budući da se uvala otvara prema jugu, valovi tada ulaze izravno u zaljev i uvjeti se mogu brzo pogoršati.

Za kupače to znači da prije odlaska vrijedi provjeriti prognozu. Ako puše jako jugo, bolje je izabrati neku od sjevernih uvala Bogomolja poput Bristove, Stare ili Pogorile.

Smrska ili Pelinovik?

Neposredno istočno od Smrske počinju uvale Donji i Gornji Pelinovik.

Sve imaju mirniji prirodni karakter i pjeskovite dijelove morskog dna, ali Smrska se razlikuje po borovima uz plažu, staroj kući i crkvici sv. Ante.

Pelinovik je zanimljiv prvenstveno kao prirodna plaža, dok Smrska uz kupanje ima i jasniji povijesni identitet.

Ako se istražuje južna obala Bogomolja i Gdinja, nema potrebe obići sve uvale u jednom danu. Puno je ugodnije izabrati jednu i ostati nekoliko sati.

Kome će Smrska najviše odgovarati?

Smrska je odličan izbor za goste koji vole mirne uvale i kojima nije problem malo zahtjevniji pristup.

Posebno će odgovarati parovima, nautičarima, obiteljima koje su spremne ponijeti svu opremu za dan na plaži i gostima koji već borave na istočnom Hvaru.

Nije idealna za onoga tko traži veliki parking, restoran neposredno uz ručnik, tuš i uređene ležaljke.

Vrijednost Smrske nalazi se upravo u malom šljunčanom žalu, pjeskovitom morskom dnu, borovima, tišini i staroj crkvici uz jednu od skrivenijih južnih uvala Hvara.

Korisne informacije

Lokacija: južna obala istočnog Hvara, područje Bogomolja prema Gdinju

Naziv: Smrska

Vrsta plaže: prirodna šljunčana plaža

Obala: šljunak i kamen uz rubove

Morsko dno: pretežno pjeskovito, mjestimice obraslo morskom vegetacijom

Ulazak u more: relativno jednostavan s glavnog žala

Dubina: postupno raste

Prirodni hlad: da, na dijelovima uz borove

Sadržaji: nema klasične plažne infrastrukture

Pristup kopnom: lokalnim i dijelom makadamskim putem

Parking: ograničen, bez velikog uređenog parkirališta

Dolazak brodom: da

Sidrenje: približno 2–12 m dubine

Zaklon: dobar od većine vjetrova, otvorena prema jugu

Znamenitost u uvali: crkvica sv. Ante Opata i stara kuća Angelini

Najbolje za: mir, kupanje, nautičare i goste koji vole prirodne uvale