Starokatolička crkva u Bogomolju – rijedak trag vjerske povijesti Hvara

Starokatolička crkva u Bogomolju predstavlja jednu od neobičnijih sakralnih građevina na otoku Hvaru. Smještena je u središtu sela, uz glavnu cestu, a izgrađena je 1935. godine za starokatoličku zajednicu koja se u Bogomolju formirala desetak godina ranije.

Na prvi pogled, crkva izgleda kao jednostavna dalmatinska seoska crkva. Kameno pročelje, izduženi prozori, rozeta i ostatak zvonika na preslicu skladno se uklapaju među stare kuće Bogomolja. Međutim, iza nje se krije vrlo posebna priča: upravo je u Bogomolju nastala prva veća starokatolička zajednica i prva starokatolička župa u Dalmaciji.

Danas crkva nema istu ulogu kakvu je imala u prvoj polovici 20. stoljeća, ali je očuvana kao vrijedan dio lokalne baštine, a službeni prostorni dokumenti Općine Sućuraj i dalje je evidentiraju među kulturno vrijednim crkvama i kapelama.

Starokatolička zajednica u malom hvarskom selu

Priča počinje nakon Prvog svjetskog rata, u razdoblju kada se u Hrvatskoj razvija Hrvatska starokatolička Crkva.

U Bogomolju je ključnu ulogu imao Juraj-Ivo Barbarić, rođen u ovom kraju, koji je prethodno bio franjevac i rimokatolički svećenik. Nakon napuštanja franjevačkog reda i Katoličke Crkve, pridružio se starokatoličkom pokretu.

Prvi pokušaji organiziranja zajednice u Bogomolju počinju 1924. godine, dok je 3. svibnja 1925. godine formalno organizirana starokatolička župa, a Barbarić je izabran za njezina župnika.

Tako je malo Bogomolje, udaljeno od velikih dalmatinskih gradova, postalo jedno od najvažnijih mjesta ranog starokatoličkog pokreta u Dalmaciji.

Prva starokatolička župa u Dalmaciji

U početku se razmišljalo o jačem razvoju starokatoličke zajednice u Splitu, ali se upravo u Bogomolju prva formirala veća zajednica.

To ovom mjestu daje posebno mjesto u hrvatskoj vjerskoj povijesti 20. stoljeća.

Bogomolje je već imalo svoju staru rimokatoličku župu i crkvu Gospe Karmelske, pa su se tijekom jednog razdoblja u vrlo malom selu nalazile dvije različite crkvene zajednice.

Starokatolička crkva podignuta je u samom središtu mjesta, nasuprot tadašnjem katoličkom župnom dvoru i staroj zgradi općine.

Gradnja crkve 1935. godine

Nakon osnutka župe započelo je prikupljanje novca za vlastitu crkvu.

Sredstva su prikupljana uz sudjelovanje lokalne zajednice, a zemljište za gradnju bilo je povezano sa starokatoličkim župnikom Jurjem-Ivom Barbarićem.

Crkva je završena 1935. godine.

Gradili su je domaći majstori zajedno s graditeljima s dalmatinskog kopna, pa je u njezinu izgledu vrlo dobro vidljiv spoj lokalne hvarske tradicije i arhitektonskih ideja prve polovice 20. stoljeća.

Pseudoromanika s dalmatinskim karakterom

Arhitektonski se crkva opisuje kao pseudoromanička građevina s elementima moderne monumentalne arhitekture i utjecajem tradicionalnih dalmatinskih crkava.

Tlocrt je jednostavan – riječ je o jednobrodnoj crkvi s apsidom.

Glavno pročelje okrenuto je prema jugu. U njegovu središtu nalazi se portal, a iznad njega niša, izduženi uski prozori i kružni otvor oblikovan poput rozete.

Na samom vrhu pročelja vidljiv je dio konstrukcije namijenjen zvoniku na preslicu.

Upravo izduženi prozori s naglašenim kamenim okvirima daju crkvi nešto monumentalniji izgled nego što bi se očekivalo od građevine tako malih dimenzija.

Vrata s motivom školjke

Zanimljiv detalj predstavljaju i izvorne dvokrilne vratnice.

Izradio ih je Stjepan Kuljić, a na njima je korišten dekorativni motiv školjke. Takvi mali elementi pokazuju da se kod gradnje nije razmišljalo samo o funkcionalnosti nego i o tome da crkva dobije vlastiti prepoznatljivi identitet.

Iako je arhitektura jednostavna, upravo detalji poput prozorskih okvira, rozete i vrata razlikuju je od obične kamene kuće ili gospodarske građevine.

Slična okolnim hvarskim crkvama, ali ipak drukčija

Graditelji su se očito oslanjali na arhitekturu starijih crkava istočnog Hvara.

Oblik jednobrodne građevine, kameno pročelje i zvonik na preslicu poznati su motivi iz Gdinja, Bogomolja i Sućurja.

Razlika je u tome što je Starokatolička crkva nastala tek 1930-ih i tradicionalne oblike pokušala spojiti sa suvremenijim arhitektonskim izrazom.

Zato je zanimljiva čak i posjetitelju kojem vjerska povijest nije glavni razlog obilaska – riječ je o rijetkom primjeru sakralne arhitekture 20. stoljeća na istočnom Hvaru.

Drugi svjetski rat prekida život zajednice

Crkva je djelovala do razdoblja Drugog svjetskog rata.

Tijekom ratnih godina rad Starokatoličke Crkve bio je ograničen i zabranjivan, a Juraj-Ivo Barbarić s dijelom stanovništva odlazi u zbjeg. Dio Hvarana završio je i u poznatom izbjegličkom logoru El Shatt u Egiptu.

Nakon rata starokatolička zajednica u Bogomolju više nikada nije povratila snagu koju je imala tijekom prvih desetljeća postojanja.

Broj pripadnika postupno se smanjivao, pa je crkva s vremenom izgubila redovitu liturgijsku funkciju.

Danas dio kulturne baštine Bogomolja

Starokatolička crkva danas se prije svega promatra kao povijesna i arhitektonska baština sela.

Općina Sućuraj u aktualnoj prostorno-planskoj dokumentaciji zasebno je evidentira kao Starokatoličku crkvu Bogomolje i svrstava među kulturno vrijedne sakralne građevine lokalnog značaja.

Nije uređena kao klasičan muzej ili turistička atrakcija s blagajnom i stalno otvorenom unutrašnjošću. Za posjetitelja je najvažniji vanjski izgled građevine i njezin položaj unutar starog sela.

Zbog toga je najbolje uključiti je u kraću šetnju Bogomoljem.

Položaj u središtu sela

Crkva se nalazi uz glavnu cestu kroz Bogomolje i vrlo ju je lako pronaći.

Za razliku od župne crkve Gospe Karmelske, koja se nalazi nešto izdvojenije prema zapadnom dijelu mjesta, Starokatolička crkva stoji praktički u središtu starog naselja.

U okolici se nalaze tradicionalne kamene kuće, stari dvori, nekadašnja gospodarska zemljišta i druga obilježja ruralnog Bogomolja.

Ako se mjesto obilazi pješice, dvije crkve dobro pokazuju dva potpuno različita razdoblja njegove povijesti: Gospa Karmelska seže u 16. stoljeće, dok Starokatolička crkva govori o vrlo specifičnim društvenim i vjerskim promjenama početkom 20. stoljeća.

Vrijedi li je vidjeti?

Ako se samo prolazi cestom prema Sućurju ili zapadnom Hvaru, crkva se lako može previdjeti.

Ipak, za nekoga tko već istražuje Bogomolje, vrijedi stati nekoliko minuta.

Njezina važnost nije u raskošnoj unutrašnjosti ni velikim umjetničkim zbirkama, nego u neobičnoj priči o tome kako je malo otočno selo postalo središte prve starokatoličke župe u Dalmaciji.

Zajedno s Gospo Karmelskom, Jerkovim Dvorom, starim gumnima i kamenim zaseocima, crkva pomaže bolje razumjeti Bogomolje kao mjesto s puno složenijom poviješću nego što se može zaključiti pri običnoj vožnji glavnom otočnom cestom.

Pristup i parking

Do crkve se dolazi izravno glavnom cestom kroz Bogomolje.

Posebno turističko parkiralište uz samu građevinu nije potrebno. Vozilo se može ostaviti na prikladnom dostupnom mjestu u naselju, a središte Bogomolja najbolje je obići pješice.

Zbog položaja uz cestu, pristup izvana je vrlo jednostavan.

Za ulazak u unutrašnjost ne treba računati na redoviti turistički režim posjeta.

Korisne informacije

Lokacija: centar Bogomolja, istočni Hvar

Naziv: Starokatolička crkva Bogomolje

Vrsta objekta: povijesna sakralna građevina

Starokatolička župa u Bogomolju: organizirana 1925.

Gradnja crkve: 1935.

Osnivač i prvi župnik: Juraj-Ivo Barbarić

Povijesna važnost: prva starokatolička župa u Dalmaciji

Arhitektonski stil: pseudoromanika s elementima moderne i lokalne dalmatinske sakralne arhitekture

Tlocrt: jednobrodna crkva s apsidom

Posebnosti pročelja: izduženi prozori, rozeta i zvonik na preslicu

Današnja funkcija: prvenstveno povijesna i kulturna baština

Turistički obilazak unutrašnjosti: nije standardno organiziran

Pristup: glavnom cestom kroz Bogomolje

Parking: dostupna mjesta u području naselja