Arheološki lokalitet Faros (Remete vrt) u Starom Gradu – ostaci grčkog grada starog više od 2.400 godina

Arheološki lokalitet Faros, poznat i kao Remete vrt, Remetin vrt ili Arheološki park Faros, jedno je od najvažnijih nalazišta antičke povijesti na otoku Hvaru. Smješten na istočnom rubu povijesne jezgre Starog Grada, čuva ostatke drevnoga grčkog grada Pharos, osnovanog 384. godine prije Krista. Na ovom prostoru mogu se razgledati temelji antičkih kuća, dijelovi gradskih bedema, ostaci ulice s odvodnim kanalom, bunari i tragovi ranokršćanskih građevina. Posebna vrijednost lokaliteta leži u tome što na relativno malom prostoru otkriva različite faze razvoja grada, od grčke kolonije i rimske Farije do ranokršćanskog razdoblja. Remete vrt je stoga jedno od najboljih mjesta za upoznavanje najstarijih povijesnih slojeva Starog Grada.

Povijest Farosa – grčka kolonija osnovana 384. godine prije Krista

Povijest antičkog Farosa započinje 384. godine prije Krista, kada su grčki doseljenici s egejskog otoka Parosa osnovali koloniju na području današnjeg Starog Grada.

Mjesto nije odabrano slučajno. Duboka i zaštićena starogradska uvala pružala je povoljne uvjete za pomorstvo i trgovinu, dok se istočno od naselja prostirala plodna ravnica pogodna za uzgoj vinove loze, maslina i drugih mediteranskih kultura.

Grci su svoj novi grad nazvali Pharos, odnosno Faros, prema otoku s kojeg su došli. Naselje je postupno dobivalo prepoznatljiva obilježja grčkog polisa: gradske zidine, planski raspoređene ulice, stambene blokove i organizirano poljoprivredno zemljište.

U okolnoj ravnici uspostavljena je pravilna podjela zemljišta na velike pravokutne parcele. Taj antički sustav očuvan je u Starogradskom polju, koje je 2008. godine uvršteno na UNESCO-ov Popis svjetske baštine.

Faros je bio važna pomorska i trgovačka postaja na istočnoj obali Jadrana. Njegovi stanovnici održavali su veze s drugim grčkim naseljima i razvijali lokalno gospodarstvo.

Posebno je značajno što je grad kovao vlastiti novac, što potvrđuje njegovu gospodarsku i političku organizaciju.

Nakon grčkog razdoblja, naselje je nastavilo živjeti pod rimskom vlašću, kada se spominje pod imenom Faria. Tijekom kasne antike grad je zadržao svoju važnost, a pojavom kršćanstva na prostoru starijeg antičkog naselja nastale su nove sakralne građevine.

Remete vrt – arheološki park s ostacima antičkog grada

Remete vrt nalazi se na mjestu gdje završava stara gradska jezgra Starog Grada i započinje područje Starogradskog polja.

Lokalitet je poznat pod nekoliko naziva. U turističkoj dokumentaciji najčešće se koriste Remete vrt i Remetin vrt, dok je na Google Mapsu označen kao Arheološki lokalitet Faros. Naziv Arheološki park Faros upotrebljava se za muzejski prezentiran prostor antičkih ostataka.

Riječ je o slojevitom arheološkom nalazištu, što znači da se na istom prostoru nalaze građevinski ostaci iz različitih povijesnih razdoblja.

Tijekom istraživanja otkriveni su dijelovi obrambenih zidina, grčkih stambenih građevina, antičkih ulica i bunara, kao i ostaci kasnijih rimskih i ranokršćanskih objekata.

Posebna vrijednost Remetina vrta proizlazi iz mogućnosti praćenja razvoja grada kroz stoljeća. Na istom mjestu mogu se prepoznati tragovi urbanističkog rasporeda grčke kolonije i kasnije prilagodbe prostora novim potrebama stanovništva.

Za razliku od muzejske izložbe, gdje se antički predmeti promatraju izdvojeni iz svog izvornog okruženja, ovdje se ostaci građevina nalaze upravo na mjestu na kojem su nastali.

Gradske zidine Farosa i istočni ulaz u antički grad

Jedan od najvažnijih arheoloških nalaza na području Remetina vrta ostaci su obrambenih bedema antičkog Farosa.

Gradske zidine bile su važan dio grčkog urbanističkog sustava. Njihova je uloga bila zaštita stanovništva, nadzor ulaza u grad i jasno određivanje granica urbanog prostora.

Na lokalitetu su otkriveni dijelovi istočnog i južnog obrambenog sklopa. U neposrednoj blizini Remetina vrta, na njegovoj zapadnoj strani, sačuvan je i dio bedema u dužini od približno 12 metara.

Posebno je zanimljiv prostor istočnog gradskog ulaza, kroz koji je prolazila važna prometnica koja je povezivala unutrašnjost grada s njegovom okolicom.

Na taj način arheološki ostaci otkrivaju kako je Faros bio povezan s okolnim poljoprivrednim zemljištem i prometnim pravcima.

Istraživanja su također pokazala da su pojedini sačuvani dijelovi bedema nastajali ili bili obnavljani tijekom kasnijih razdoblja, pa se na istom prostoru mogu pratiti promjene u načinu gradnje i korištenju antičkih zidina.

Grčke kuće i antička ulica – kako je izgledao svakodnevni život u Farosu?

Među najzanimljivijim ostacima Remetina vrta nalaze se temelji dvaju stambenih blokova iz vremena grčke kolonije Faros.

Blokovi su bili razdvojeni ulicom koja je predstavljala dio planski organizirane gradske mreže.

Na prostoru ulice sačuvani su tragovi nogostupa i kanala za odvodnju vode. Iznad nogostupa nekada se nalazio natkriveni trijem, što pokazuje da su grčki graditelji pažljivo planirali javni prostor i zaštitu pješaka.

Ovi nalazi posebno su zanimljivi jer omogućuju razumijevanje svakodnevnog života stanovnika Farosa.

Kuće nisu bile nasumično raspoređene, nego su bile dio organiziranog urbanističkog sustava, s jasno određenim ulicama i građevinskim blokovima.

Takav raspored odražava grčke urbanističke principe koji su se primjenjivali u brojnim kolonijama diljem Sredozemlja.

Danas se na lokalitetu mogu prepoznati kameni temelji i dijelovi nekadašnjih prostorija, dok je njihov izvorni izgled moguće rekonstruirati na temelju arheoloških istraživanja.

Antički bunari i važnost vode u razvoju grada

Unutar arheološkog lokaliteta pronađeno je nekoliko antičkih bunara.

Njihova prisutnost pokazuje koliko je dostupnost pitke vode bila važna pri odabiru mjesta za osnivanje naselja.

Starogradska ravnica i okolni prostor pružali su povoljne uvjete za naseljavanje, a bunari su stanovnicima omogućavali opskrbu vodom tijekom svakodnevnog života.

Posebno je zanimljiv fino građeni bunar iz grčkog razdoblja, sačuvan zapadno od takozvane Remete kuće.

U njegovoj konstrukciji može se prepoznati pažljiva obrada kamena i poznavanje graditeljskih tehnika koje su omogućavale dugotrajno korištenje vodnih izvora.

Bunari su vrijedan dio arheološke cjeline jer svjedoče da je antički Faros bio planski organiziran grad s razvijenom infrastrukturom, a ne samo skup kuća okruženih obrambenim zidovima.

Arheološki nalazi – novac Farosa, amfore i tragovi proizvodnje purpura

Tijekom istraživanja Remetina vrta pronađen je velik broj predmeta koji otkrivaju različite aspekte života antičkih stanovnika.

Među nalazima posebno se ističu keramičke posude, amfore, grčki i rimski novac, brončani vrhovi strelica te ulomci kalupa za izradu figurica tipa Tanagra.

Novčići grčkog Farosa važan su dokaz gospodarskog života kolonije. Njihova izrada pokazuje da je grad sudjelovao u razvijenom monetarnom sustavu i imao vlastitu lokalnu proizvodnju novca.

Amfore svjedoče o trgovini i prijevozu robe, osobito vina, ulja i drugih proizvoda koji su se prevozili brodovima diljem Sredozemlja.

Posebno su zanimljivi ostaci kalupa za izradu figurica tipa Tanagra. Riječ je o malim terakotnim figuricama kakve su bile rasprostranjene u helenističkom svijetu, a prikazivale su različite ljudske likove i prizore.

Jedno od neobičnijih otkrića veliki je broj kućica morskih puževa volaka u arheološkom sloju na području Remete kuće.

Volak se u antičko doba koristio za dobivanje dragocjene purpurne boje, koja je bila cijenjena u proizvodnji skupocjenih tkanina.

Nalaz upućuje na mogućnost da su stanovnici Farosa poznavali ili sudjelovali u takvoj proizvodnji, čime se otvara zanimljiv pogled na gospodarske djelatnosti antičkog grada.

Od grčkog Farosa do rimske Farije

Nakon razdoblja grčke kolonije, Faros je postupno uključen u rimski politički i gospodarski sustav.

Pod rimskom vlašću grad je bio poznat kao Faria, a nastavila se koristiti njegova povoljna luka i okolno plodno zemljište.

Arheološki nalazi pokazuju da su se starije grčke građevine tijekom rimskog razdoblja obnavljale, pregrađivale i prilagođavale novim potrebama.

Na prostoru Remetina vrta pronađeni su ostaci rimskih građevinskih faza, uključujući dijelove zidova i tragove unutrašnjeg uređenja pojedinih prostorija.

Među nalazima nalaze se i ostaci zidnih fresaka te podnih mozaika, što pokazuje da su određene građevine bile dekorativno uređene.

Razvoj Farije nastavio se i tijekom kasne antike, kada je kršćanstvo postupno preuzimalo središnju ulogu u društvenom i vjerskom životu stanovništva.

Ranokršćanske crkve sv. Ivana i sv. Marije

U neposrednoj blizini antičkih gradskih vrata tijekom 5. i 6. stoljeća nastao je ranokršćanski kompleks dvojnih crkava sv. Ivana i sv. Marije.

Njihova gradnja predstavlja jednu od najvažnijih promjena u povijesti ovog prostora.

Na mjestu koje je u grčko i rimsko doba bilo dio urbanog i obrambenog sklopa grada nastalo je novo vjersko središte.

Sjeverna crkva, posvećena sv. Ivanu, sačuvana je do danas i predstavlja jednu od najstarijih crkava na otoku Hvaru.

Južna crkva, posvećena sv. Mariji, sačuvana je uglavnom u arheološkim ostacima. Imala je važnu ulogu u ranokršćanskoj zajednici, a povezuje se i s biskupskim sjedištem antičke Farije.

Obje crkve bile su ukrašene podnim mozaicima, čiji se sačuvani dijelovi danas mogu upoznati u sklopu crkve sv. Ivana i muzejskih zbirki.

Uz kompleks se nalazi i krstionica križnog oblika, kao i prostorija s polukružnom apsidom za koju se pretpostavlja da je služila za pripremu katekumena, odnosno osoba koje su se pripremale za krštenje.

Tako je Remete vrt postao mjesto na kojem se mogu pratiti ne samo različita razdoblja gradnje, nego i promjene vjerskih običaja od antičkog do ranokršćanskog svijeta.

Virtualni prikaz antičkog Farosa i Starogradskog polja

Arheološki lokalitet Faros dobio je 2023. godine i suvremeni interpretacijski sadržaj koji posjetiteljima omogućuje drukčiji doživljaj antičke povijesti.

U sklopu projekta virtualnog prikaza Starogradskog polja predstavljena je rekonstrukcija antičkog Farosa uz korištenje VR tehnologije.

Virtualna šetnja omogućuje upoznavanje nekadašnjeg izgleda grada, njegovih bedema, ulica, antičke luke, amfora, cisterni i drugih građevina.

Posebno je zanimljiv trodimenzionalni prikaz novca Farosa, kao i interaktivni sadržaji koji povijest približavaju djeci i odraslima.

Na lokalitetu je predstavljen i informacijski zaslon s prikazima znamenitosti Starogradskog polja, fotografijama, videozapisima i panoramskim snimkama.

Takav pristup posebno je koristan jer arheološki ostaci na terenu često prikazuju samo temelje nekadašnjih građevina. Virtualne rekonstrukcije pomažu posjetiteljima da lakše zamisle kako je prostor izgledao prije više od dvije tisuće godina.

Dostupnost pojedinih digitalnih sadržaja i VR opreme ovisi o aktualnoj organizaciji posjeta.

Povezanost Farosa i UNESCO-ova Starogradskog polja

Arheološki lokalitet Faros nalazi se na prijelazu između povijesne jezgre Starog Grada i Starogradskog polja, jednog od najvažnijih kulturnih krajolika u Hrvatskoj.

Kada su grčki kolonisti osnovali Faros, okolno su zemljište podijelili na velike pravilne parcele, koje su međusobno odvajali kameni putovi i međe.

Taj antički raspored u znatnoj se mjeri očuvao do danas, zbog čega je Starogradsko polje 2008. godine upisano na UNESCO-ov Popis svjetske baštine.

Veza između antičkog grada i polja posebno je važna za razumijevanje povijesti otoka.

Faros je bio urbano središte u kojem su stanovnici živjeli, trgovali i obavljali javne poslove, dok je Starogradsko polje predstavljalo njegov poljoprivredni prostor.

Danas se ta povezanost može upoznati kroz obilazak arheološkog lokaliteta, šetnju poljem i posjet Muzeju Staroga Grada.

Gdje se nalazi Arheološki lokalitet Faros i kako doći?

Arheološki lokalitet Faros, odnosno Remete vrt, nalazi se na istočnom rubu povijesne jezgre Starog Grada, neposredno uz ranokršćansku crkvu sv. Ivana.

Do njega se jednostavno dolazi pješice kroz stare gradske ulice.

Od Trga sv. Stjepana i središnjeg dijela stare jezgre potrebno je svega nekoliko minuta hoda. Lokalitet se nalazi na prijelazu prema Starogradskom polju, što omogućuje povezivanje obilaska grada s istraživanjem njegove antičke okolice.

Posjetiteljima se preporučuje razgledati i obližnju crkvu sv. Ivana, kako bi lakše razumjeli prijelaz između antičke i ranokršćanske faze razvoja ovog prostora.

Za dolazak automobilom praktično je koristiti javna parkirališta u Starom Gradu i zatim nastaviti pješice.

Sam lokalitet nije velik, ali zbog brojnih različitih građevinskih faza i arheoloških detalja vrijedi mu posvetiti dovoljno pažnje.

Za osnovno razgledavanje može se predvidjeti približno 20 do 30 minuta, dok posjet uz stručno tumačenje ili dostupne virtualne sadržaje može trajati dulje.

Što još posjetiti u blizini lokaliteta Faros?

Arheološki lokalitet Faros lako se može povezati s obilaskom drugih važnih znamenitosti Starog Grada.

Neposredno uz lokalitet nalazi se crkva sv. Ivana s vrijednim ranokršćanskim mozaicima, dok se u blizini nalaze i crkva sv. Lucije te Trg sv. Stjepana.

U Muzeju Staroga Grada, smještenom u palači Biankini, čuvaju se brojni nalazi iz grčkog i rimskog razdoblja, uključujući keramiku, novac i kamene spomenike.

Vrijedi posjetiti i Tvrdalj Petra Hektorovića, renesansni ljetnikovac s ribnjakom i vrtom, kao jedan od najprepoznatljivijih povijesnih spomenika grada.

Za potpunije razumijevanje antičke povijesti preporučuje se i obilazak Starogradskog polja, gdje je sačuvana mreža zemljišnih parcela i putova nastala u vrijeme grčke kolonizacije.

Zašto posjetiti Arheološki lokalitet Faros?

Arheološki lokalitet Faros jedno je od rijetkih mjesta u Starom Gradu na kojem se izravno mogu promatrati ostaci njegova najstarijeg urbanog razvoja.

Temelji grčkih kuća, antička ulica, obrambeni zidovi i bunari otkrivaju kako je bio organiziran grad osnovan prije više od 2.400 godina.

Posebnu vrijednost predstavlja činjenica da su se na istom prostoru tijekom stoljeća izmjenjivale grčka, rimska i ranokršćanska civilizacija, ostavljajući tragove koji se danas mogu proučavati zajedno.

Zbog povezanosti s UNESCO-ovim Starogradskim poljem, ranokršćanskom crkvom sv. Ivana i muzejskim zbirkama, Remete vrt jedno je od ključnih mjesta za razumijevanje povijesnog identiteta Starog Grada.

Korisne informacije

  • Lokacija: Stari Grad, otok Hvar, Hrvatska
  • Naziv na Google Mapsu: Arheološki lokalitet Faros
  • Ostali nazivi: Remete vrt, Remetin vrt, Arheološki park Faros
  • Povijesni naziv antičkoga grada: Faros (Pharos), kasnije rimska Faria
  • Vrsta znamenitosti: Arheološki lokalitet i ostaci antičkog grada
  • Osnutak grčke kolonije: 384. godina prije Krista
  • Povijesna razdoblja: Grčko, rimsko i ranokršćansko
  • Glavni arheološki ostaci: Gradski bedemi, antička ulica, dva stambena bloka i bunari
  • Posebnosti: Ostaci nogostupa i odvodnog kanala te više građevinskih faza antičkog grada
  • Arheološki nalazi: Grčki i rimski novac, amfore, keramika, brončani vrhovi strelica i kalupi za figurice
  • Ranokršćanska baština: Dvojne crkve sv. Ivana i sv. Marije, mozaici i krstionica
  • Digitalni sadržaji: Virtualna rekonstrukcija antičkog Farosa i interpretacija Starogradskog polja
  • Povezanost s UNESCO-om: Nalazi se uz Starogradsko polje, kulturni krajolik upisan na Popis svjetske baštine
  • Preporučeno trajanje posjeta: 20–30 minuta za osnovno razgledavanje
  • Pristup: Pješice iz povijesne jezgre Starog Grada
  • Parking: Javna parkirališta u Starom Gradu, uz nastavak dolaska pješice
  • U blizini: Crkva sv. Ivana, crkva sv. Lucije, Trg sv. Stjepana i Starogradsko polje
  • Preporučeno za: Ljubitelje arheologije, antičke povijesti, kulturne baštine i povijesne arhitekture