Arheološki lokalitet Faros (Remete vrt) u Starom Gradu – ostaci grčkog grada starog više od 2.400 godina

Arheološki lokalitet Faros, poznat i kao Remete vrt, Remetin vrt i Arheološki park Faros, jedno je od najznačajnijih nalazišta antičke istorije na otoku Hvaru. Nalazi se na istočnom rubu istorijskog jezgra Starog Grada i čuva ostatke drevnog grčkog grada Pharos, osnovanog 384. godine pre Hrista. Na ovom prostoru mogu se razgledati temelji antičkih kuća, delovi gradskih bedema, ostaci ulice s odvodnim kanalom, bunari i tragovi ranokršćanskih građevina. Posebna vrednost lokaliteta leži u tome što na relativno malom prostoru otkriva različite faze razvoja grada, od grčke kolonije i rimske Farije do ranokršćanskog perioda. Remete vrt je stoga jedno od najboljih mesta za upoznavanje najstarijih istorijskih slojeva Starog Grada.

Povijest Farosa – grčka kolonija osnovana 384. godine pre Hrista

Povijest antičkog Farosa počinje 384. godine pre Hrista, kada su grčki doseljenici s egejskog otoka Parosa osnovali koloniju na području današnjeg Starog Grada.

Mjesto nije odabrano slučajno. Duboka i zaštićena starogradska uvala pružala je povoljne uslove za pomorstvo i trgovinu, dok se istočno od naselja prostirala plodna ravnica pogodna za uzgoj vinove loze, maslina i drugih mediteranskih kultura.

Grci su svoj novi grad nazvali Pharos, odnosno Faros, prema otoku s kojeg su došli. Naselje je postepeno dobijalo prepoznatljiva obeležja grčkog polisa: gradske zidine, planski raspoređene ulice, stambene blokove i organizovano poljoprivredno zemljište.

U okolnoj ravnici uspostavljena je pravilna podela zemljišta na velike pravougaone parcele. Taj antički sistem očuvan je u Starogradskom polju, koje je 2008. godine uvršteno na UNESCO-ov Popis svetske baštine.

Faros je bio važna pomorska i trgovačka postaja na istočnoj obali Jadrana. Njegovi stanovnici održavali su veze s drugim grčkim naseljima i razvijali lokalno gospodarstvo.

Posebno je značajno što je grad kovao vlastiti novac, što potvrđuje njegovu ekonomsku i političku organizaciju.

Nakon grčkog perioda, naselje je nastavilo da živi pod rimskom vlašću, kada se spominje pod imenom Faria. Tokom kasne antike, grad je zadržao svoju važnost, a pojavom hrišćanstva na prostoru starijeg antičkog naselja nastale su nove sakralne građevine.

Remete vrt – arheološki park s ostacima antičkog grada

Remete vrt se nalazi na mestu gde završava stara gradska jezgra Starog Grada i počinje područje Starogradskog polja.

Lokalitet je poznat pod nekoliko naziva. U turističkoj dokumentaciji najčešće se koriste Remete vrt i Remetin vrt, dok je na Google Mapsu označen kao Arheološki lokalitet Faros. Naziv Arheološki park Faros koristi se za muzejski prezentiran prostor antičkih ostataka.

Reč je o slojevitom arheološkom nalazištu, što znači da se na istom prostoru nalaze građevinski ostaci iz različitih istorijskih perioda.

Tokom istraživanja otkriveni su delovi odbrambenih zidina, grčkih stambenih građevina, antičkih ulica i bunara, kao i ostaci kasnijih rimskih i ranokršćanskih objekata.

Posebna vrednost Remetina vrta proizlazi iz mogućnosti praćenja razvoja grada kroz vekove. Na istom mestu mogu se prepoznati tragovi urbanističkog rasporeda grčke kolonije i kasnije prilagodbe prostora novim potrebama stanovništva.

Za razliku od muzejske izložbe, gde se antički predmeti posmatraju izdvojeni iz svog izvornog okruženja, ovde se ostaci građevina nalaze upravo na mestu na kojem su nastali.

Gradske zidine Farosa i istočni ulaz u antički grad

Jedan od najvažnijih arheoloških nalaza na području Remetina vrta ostaci su odbrambenih bedema antičkog Farosa.

Gradske zidine bile su važan deo grčkog urbanističkog sistema. Njihova uloga bila je zaštita stanovništva, nadzor ulaza u grad i jasno određivanje granica urbanog prostora.

Na lokalitetu su otkriveni delovi istočnog i južnog odbrambenog sklopa. U neposrednoj blizini Remetina vrta, na njegovoj zapadnoj strani, sačuvan je i deo bedema u dužini od približno 12 metara.

Posebno je zanimljiv prostor istočnog gradskog ulaza, kroz koji je prolazila važna prometnica koja je povezivala unutrašnjost grada s njegovom okolicom.

Na taj način arheološki ostaci otkrivaju kako je Faros bio povezan s okolnim poljoprivrednim zemljištem i prometnim pravcima.

Istraživanja su takođe pokazala da su pojedini sačuvani delovi bedema nastajali ili bili obnavljani tokom kasnijih perioda, pa se na istom prostoru mogu pratiti promene u načinu gradnje i korišćenju antičkih zidina.

Grčke kuće i antička ulica – kako je izgledao svakodnevni život u Farosu?

Među najzanimljivijim ostacima Remetina vrta nalaze se temelji dvaju stambenih blokova iz vremena grčke kolonije Faros.

Blokovi su bili razdvojeni ulicom koja je predstavljala deo planski organizovane gradske mreže.

Na prostoru ulice sačuvani su tragovi nogostupa i kanala za odvodnju vode. Iznad nogostupa nekada se nalazio natkriveni trijem, što pokazuje da su grčki graditelji pažljivo planirali javni prostor i zaštitu pešaka.

Ovi nalazi posebno su zanimljivi jer omogućuju razumevanje svakodnevnog života stanovnika Farosa.

Kuće nisu bile nasumično raspoređene, nego su bile deo organizovanog urbanističkog sistema, s jasno određenim ulicama i građevinskim blokovima.

Takav raspored odražava grčke urbanističke principe koji su se primenjivali u brojnim kolonijama diljem Sredozemlja.

Danas se na lokalitetu mogu prepoznati kameni temelji i delovi nekadašnjih prostorija, dok je njihov izvorni izgled moguće rekonstruisati na osnovu arheoloških istraživanja.

Antički bunari i važnost vode u razvoju grada

Unutar arheološkog lokaliteta pronađeno je nekoliko antičkih bunara.

Njihova prisutnost pokazuje koliko je dostupnost pitke vode bila važna pri odabiru mesta za osnivanje naselja.

Starogradska ravnica i okolni prostor pružali su povoljne uslove za naseljavanje, a bunari su stanovnicima omogućavali opskrbu vodom tokom svakodnevnog života.

Posebno je zanimljiv fino građeni bunar iz grčkog perioda, sačuvan zapadno od takozvane Remete kuće.

U njegovoj konstrukciji može se prepoznati pažljiva obrada kamena i poznavanje građevinskih tehnika koje su omogućavale dugotrajno korišćenje vodnih izvora.

Bunari su vredan deo arheološke celine jer svedoče da je antički Faros bio planski organizovan grad s razvijenom infrastrukturom, a ne samo skup kuća okruženih odbrambenim zidovima.

Arheološki nalazi – novac Farosa, amfore i tragovi proizvodnje purpura

Tokom istraživanja Remetina vrta pronađen je veliki broj predmeta koji otkrivaju različite aspekte života antičkih stanovnika.

Među nalazima posebno se ističu keramičke posude, amfore, grčki i rimski novac, brončani vrhovi strelica te ulomci kalupa za izradu figurica tipa Tanagra.

Novčići grčkog Farosa važan su dokaz ekonomskog života kolonije. Njihova izrada pokazuje da je grad učestvovao u razvijenom monetarnom sistemu i imao vlastitu lokalnu proizvodnju novca.

Amfore svedoče o trgovini i prevozu robe, posebno vina, ulja i drugih proizvoda koji su se prevozili brodovima diljem Sredozemlja.

Posebno su zanimljivi ostaci kalupa za izradu figurica tipa Tanagra. Reč je o malim terakotnim figuricama kakve su bile rasprostranjene u helenističkom svetu, a prikazivale su različite ljudske likove i prizore.

Jedno od neobičnijih otkrića je veliki broj kućica morskih puževa volaka u arheološkom sloju na području Remete kuće.

Volak se u antičko doba koristio za dobijanje dragocene purpurne boje, koja je bila cenjena u proizvodnji skupocenih tkanina.

Nalaz upućuje na mogućnost da su stanovnici Farosa poznavali ili učestvovali u takvoj proizvodnji, čime se otvara zanimljiv pogled na ekonomske delatnosti antičkog grada.

Od grčkog Farosa do rimske Farije

Nakon perioda grčke kolonije, Faros je postepeno uključen u rimski politički i ekonomski sistem.

Pod rimskom vlašću, grad je bio poznat kao Faria, a nastavila se koristiti njegova povoljna luka i okolno plodno zemljište.

Arheološki nalazi pokazuju da su se starije grčke građevine tokom rimskog perioda obnavljale, pregrađivale i prilagođavale novim potrebama.

Na prostoru Remetina vrta pronađeni su ostaci rimskih građevinskih faza, uključujući delove zidova i tragove unutrašnjeg uređenja pojedinih prostorija.

Među nalazima nalaze se i ostaci zidnih fresaka te podnih mozaika, što pokazuje da su određene građevine bile dekorativno uređene.

Razvoj Farije nastavio se i tokom kasne antike, kada je hrišćanstvo postepeno preuzimalo središnju ulogu u društvenom i verskom životu stanovništva.

Ranokršćanske crkve sv. Ivana i sv. Marije

U neposrednoj blizini antičkih gradskih vrata tokom 5. i 6. veka nastao je ranokršćanski kompleks dvojnih crkava sv. Ivana i sv. Marije.

Njihova gradnja predstavlja jednu od najvažnijih promena u istoriji ovog prostora.

Na mestu koje je u grčko i rimsko doba bilo deo urbanog i odbrambenog sklopa grada, nastalo je novo versko središte.

Severna crkva, posvećena sv. Ivanu, sačuvana je do danas i predstavlja jednu od najstarijih crkava na otoku Hvaru.

Južna crkva, posvećena sv. Mariji, sačuvana je uglavnom u arheološkim ostacima. Imala je važnu ulogu u ranokršćanskoj zajednici, a povezuje se i s biskupskim sedištem antičke Farije.

Obe crkve bile su ukrašene podnim mozaicima, čiji se sačuvani delovi danas mogu upoznati u sklopu crkve sv. Ivana i muzejskih zbirki.

Uz kompleks se nalazi i krstionica križnog oblika, kao i prostorija s polukružnom apsidom za koju se pretpostavlja da je služila za pripremu katekumena, odnosno osoba koje su se pripremale za krštenje.

Tako je Remete vrt postao mesto na kojem se mogu pratiti ne samo različita razdoblja gradnje, nego i promene verskih običaja od antičkog do ranokršćanskog sveta.

Virtualni prikaz antičkog Farosa i Starogradskog polja

Arheološki lokalitet Faros dobio je 2023. godine i savremeni interpretacijski sadržaj koji posetiocima omogućuje drugačiji doživljaj antičke istorije.

U sklopu projekta virtualnog prikaza Starogradskog polja predstavljena je rekonstrukcija antičkog Farosa uz korišćenje VR tehnologije.

Virtualna šetnja omogućuje upoznavanje nekadašnjeg izgleda grada, njegovih bedema, ulica, antičke luke, amfora, cisterni i drugih građevina.

Posebno je zanimljiv trodimenzionalni prikaz novca Farosa, kao i interaktivni sadržaji koji istoriju približavaju deci i odraslima.

Na lokalitetu je predstavljen i informacijski ekran s prikazima znamenitosti Starogradskog polja, fotografijama, videozapisima i panoramskim snimcima.

Takav pristup posebno je koristan jer arheološki ostaci na terenu često prikazuju samo temelje nekadašnjih građevina. Virtualne rekonstrukcije pomažu posetiocima da lakše zamisle kako je prostor izgledao pre više od dve hiljade godina.

Dostupnost pojedinih digitalnih sadržaja i VR opreme zavisi od aktuelne organizacije poseta.

Povezanost Farosa i UNESCO-ova Starogradskog polja

Arheološki lokalitet Faros nalazi se na prelazu između istorijskog jezgra Starog Grada i Starogradskog polja, jednog od najvažnijih kulturnih pejzaža u Hrvatskoj.

Kada su grčki kolonisti osnovali Faros, okolno su zemljište podelili na velike pravilne parcele, koje su međusobno odvajali kameni putevi i međe.

Taj antički raspored u znatnoj se meri očuvao do danas, zbog čega je Starogradsko polje 2008. godine upisano na UNESCO-ov Popis svetske baštine.

Veza između antičkog grada i polja posebno je važna za razumevanje istorije otoka.

Faros je bio urbano središte u kojem su stanovnici živeli, trgovali i obavljali javne poslove, dok je Starogradsko polje predstavljalo njegov poljoprivredni prostor.

Danas se ta povezanost može upoznati kroz obilazak arheološkog lokaliteta, šetnju poljem i posetu Muzeju Staroga Grada.

Gde se nalazi Arheološki lokalitet Faros i kako doći?

Arheološki lokalitet Faros, odnosno Remete vrt, nalazi se na istočnom rubu istorijskog jezgra Starog Grada, neposredno uz ranokršćansku crkvu sv. Ivana.

Do njega se jednostavno dolazi peške kroz stare gradske ulice.

Od Trga sv. Stefana i središnjeg dela stare jezgre potrebno je svega nekoliko minuta hoda. Lokalitet se nalazi na prelazu prema Starogradskom polju, što omogućuje povezivanje obilaska grada s istraživanjem njegove antičke okoline.

Posetiocima se preporučuje razgledati i obližnju crkvu sv. Ivana, kako bi lakše razumeli prelaz između antičke i ranokršćanske faze razvoja ovog prostora.

Za dolazak automobilom praktično je koristiti javna parking mesta u Starom Gradu i zatim nastaviti peške.

Sam lokalitet nije velik, ali zbog brojnih različitih građevinskih faza i arheoloških detalja vredi mu posvetiti dovoljno pažnje.

Za osnovno razgledavanje može se predvideti približno 20 do 30 minuta, dok poset uz stručno tumačenje ili dostupne virtualne sadržaje može trajati duže.

Šta još posetiti u blizini lokaliteta Faros?

Arheološki lokalitet Faros lako se može povezati s obilaskom drugih važnih znamenitosti Starog Grada.

Neposredno uz lokalitet nalazi se crkva sv. Ivana s vrednim ranokršćanskim mozaicima, dok se u blizini nalaze i crkva sv. Lucije te Trg sv. Stefana.

U Muzeju Staroga Grada, smeštenom u palači Biankini, čuvaju se brojni nalazi iz grčkog i rimskog perioda, uključujući keramiku, novac i kamene spomenike.

Vredi posetiti i Tvrdalj Petra Hektorovića, renesansni letnikovac s ribnjakom i vrtom, kao jedan od najprepoznatljivijih istorijskih spomenika grada.

Za potpunije razumevanje antičke istorije preporučuje se i obilazak Starogradskog polja, gde je sačuvana mreža zemljišnih parcela i puteva nastala u vreme grčke kolonizacije.

Zašto posetiti Arheološki lokalitet Faros?

Arheološki lokalitet Faros jedno je od retkih mesta u Starom Gradu na kojem se direktno mogu posmatrati ostaci njegovog najstarijeg urbanog razvoja.

Temelji grčkih kuća, antička ulica, odbrambeni zidovi i bunari otkrivaju kako je bio organizovan grad osnovan pre više od 2.400 godina.

Posebnu vrednost predstavlja činjenica da su se na istom prostoru tokom vekova smenjivale grčka, rimska i ranokršćanska civilizacija, ostavljajući tragove koji se danas mogu proučavati zajedno.

Zbog povezanosti s UNESCO-ovim Starogradskim poljem, ranokršćanskom crkvom sv. Ivana i muzejskim zbirkama, Remete vrt jedno je od ključnih mesta za razumevanje istorijskog identiteta Starog Grada.

Korisne informacije

  • Lokacija: Stari Grad, otok Hvar, Hrvatska
  • Naziv na Google Mapsu: Arheološki lokalitet Faros
  • Ostali nazivi: Remete vrt, Remetin vrt, Arheološki park Faros
  • Povijesni naziv antičkoga grada: Faros (Pharos), kasnije rimska Faria
  • Vrsta znamenitosti: Arheološki lokalitet i ostaci antičkog grada
  • Osnutak grčke kolonije: 384. godina pre Hrista
  • Povijesna razdoblja: Grčko, rimsko i ranokršćansko
  • Glavni arheološki ostaci: Gradski bedemi, antička ulica, dva stambena bloka i bunari
  • Posebnosti: Ostaci nogostupa i odvodnog kanala te više građevinskih faza antičkog grada
  • Arheološki nalazi: Grčki i rimski novac, amfore, keramika, brončani vrhovi strelica i kalupi za figurice
  • Ranokršćanska baština: Dvojne crkve sv. Ivana i sv. Marije, mozaici i krstionica
  • Digitalni sadržaji: Virtualna rekonstrukcija antičkog Farosa i interpretacija Starogradskog polja
  • Povezanost s UNESCO-om: Nalazi se uz Starogradsko polje, kulturni krajolik upisan na Popis svetske baštine
  • Preporučeno trajanje poseta: 20–30 minuta za osnovno razgledavanje
  • Pristup: Peške iz istorijskog jezgra Starog Grada
  • Parking: Javna parking mesta u Starom Gradu, uz nastavak dolaska peške
  • U blizini: Crkva sv. Ivana, crkva sv. Lucije, Trg sv. Stefana i Starogradsko polje
  • Preporučeno za: Ljubitelje arheologije, antičke istorije, kulturne baštine i istorijske arhitekture