Tvrđava Fortica Sućuraj – mletačka utvrda iz 1613. godine

Tvrđava Fortica predstavlja jedan od najznačajnijih povijesnih spomenika Sućurja i najbolji podsjetnik na vrijeme kada je istočni dio Hvara bio izložen osmanskim napadima s obližnjeg kopna. Mlečani su je izgradili 1613. godine kako bi zaštitili mjesto i luku, nakon što je Sućuraj više puta bio napadnut, opljačkan i spaljen.

Današnja Fortica je samo djelomično očuvana. Veliki dio tvrđave uništen je tokom Drugog svjetskog rata, posebno u savezničkom bombardiranju Sućurja 24. marta 1944. godine, kada su srušeni kula, unutrašnjost i značajan dio obrambenih zidova.

Zbog toga Forticu ne treba očekivati kao potpuno obnovljenu tvrđavu s uređenim muzejskim prostorom. Vrijednost ovog lokaliteta leži u preostalim kamenim zidovima i priči koju oni nose – o vremenu kada je Sućuraj bio najistočnija mletačka tačka na Hvaru i praktično pogranično mjesto između triju država.

Zašto je Fortica sagrađena

Krajem 15. i tokom 16. stoljeća Sućuraj se nalazio u izrazito nesigurnom položaju.

Otok Hvar pripadao je Mletačkoj Republici, dok je Makarsko primorje bilo pod Osmanskim Carstvom, a obližnji Pelješac pripadao Dubrovačkoj Republici.

More između Sućurja i kopna široko je svega nekoliko kilometara, što je mjesto činilo neposredno izloženim napadima s druge strane kanala.

Osmanske snage su nekoliko puta napale i spalile Sućuraj. Nakon trećeg velikog razaranja, mletačke vlasti su odlučile da mjesto više ne može ostati bez ozbiljnije obrane, te je 1613. godine podignuta Fortica.

Tvrđava koja je čuvala i mjesto i luku

Fortica nije služila samo kao sklonište za stanovništvo.

Njezina osnovna zadaća bila je kontrola prilaza luci Sućuraj i obrana cijelog naselja. U tvrđavi je bila stalna vojna posada, a lokalni povijesni izvori navode da je nakon kasnije dogradnje bila naoružana s deset topova.

To je Sućurju donijelo znatno veću sigurnost. Nakon izgradnje tvrđave, mjesto se počelo snažnije obnavljati i razvijati, a tokom 17. stoljeća oblikovali su se Gornja i Donja Banda te niz građevina koje danas čine povijesnu jezgru.

Fortica stoga nije bila samo vojna građevina, već jedan od ključnih razloga zbog kojih se Sućuraj mogao razviti u stabilnije naselje nakon razdoblja stalnih razaranja.

Dogradnja 1635. godine

Osnovna tvrđava podignuta je 1613. godine, a lokalni povijesni izvori navode da je dograđena 1635. godine.

Iz tog razdoblja sačuvani su i stari crteži sućurajske luke s Forticom, na kojima se može bolje razumjeti nekadašnji izgled obrambenog sistema nego iz današnjih ostataka.

Tvrđava je tada bila mnogo dominantnija građevina nego što se može zaključiti po današnjem stanju.

Imala je obrambene zidove, kulu, unutrašnje prostore, topove i stalnu vojnu posadu.

Posljednji veliki osmanski napad

Fortica je svoju svrhu pokazala već tokom 17. stoljeća.

Godine 1664. Osmanlije su ponovo napale Sućuraj i zarobile dio stanovnika, ali su mještani organizirali protunapad, oslobodili zarobljene Sućurane i zarobili nekoliko napadača.

Nakon toga osmanski napadi na Sućuraj prestaju biti ozbiljna prijetnja, a mjesto ulazi u mirnije razdoblje razvoja.

Fortica je tako ostala jedan od ključnih simbola vremena kada je svakodnevni život ovog malog mjesta doslovno ovisio o obrani nekoliko kilometara morske granice.

Teško razaranje 1944. godine

Fortica je preživjela stoljeća promjena vlasti, ali je njen današnji izgled najvećim dijelom posljedica Drugog svjetskog rata.

Sućuraj je tokom rata bio teško bombardiran. U anglo-američkom bombardiranju 24. marta 1944. godine Fortica je pretrpjela katastrofalna oštećenja.

Potpuno je srušena kula, uništena je unutrašnjost tvrđave, a nestao je i veliki dio obrambenih zidova.

Zbog toga danas nije moguće steći potpuni dojam njene nekadašnje veličine samo obilaskom ostataka. Stare fotografije i crteži posebno su vrijedni jer pokazuju koliko je lokalitet bio bolje očuvan prije bombardiranja.

Što se danas može vidjeti

Danas su sačuvani dijelovi kamenih obrambenih zidova i temelji nekadašnje utvrde.

Ne radi se o restauriranoj tvrđavi poput Fortice u gradu Hvaru niti o objektu s uređenim izložbenim prostorima, blagajnom i stalnim turističkim programom.

Fortica u Sućurju više je arheološko-povijesni lokalitet koji treba promatrati u kontekstu cijelog mjesta.

Kada se zna šta je ovdje nekada stajalo, preostali zidovi dobivaju mnogo više smisla. Upravo zato vrijedi prije obilaska znati osnovnu priču o mletačko-osmanskim ratovima i položaju Sućurja na granici triju država.

Jedan od ključnih dijelova povijesnog Sućurja

Forticu ima smisla povezati s ostalim sućurajskim znamenitostima iz istog povijesnog razdoblja.

Nakon izgradnje tvrđave, Sućuraj se tokom 17. stoljeća počeo snažnije razvijati. Makarski biskup fra Bartul Kačić Žarković tada je boravio u mjestu i dao sagraditi Biskupovu palaču, dok su doseljenici s kopna i franjevci 1663. podigli crkvu sv. Ante u Donjoj Bandi.

U Gornjoj Bandi već su postojali stari samostan i crkva sv. Jurja.

Zato obilazak Fortice najbolje funkcioniše kao dio šetnje kroz staru jezgru Sućurja, a ne kao izolirani izlet do jednog spomenika.

Kako doći do Fortice

Fortica se nalazi unutar područja Sućurja i do nje se iz centra najbolje dolazi pješice.

Mjesto je malo, a glavne povijesne znamenitosti nalaze se na međusobno kratkim udaljenostima. Tokom jedne šetnje mogu se povezati Fortica, crkva sv. Jurja i stari samostan, crkva sv. Ante, riva i svjetionik.

Automobil za obilazak nije potreban.

Budući da lokalitet nije uređen kao suvremena turistička tvrđava, treba računati na neravne kamene površine i ostatke zidova te se kretati oprezno.

Parking

Uz Forticu nema potrebe tražiti posebno turističko parkiralište.

Ako se u Sućuraj dolazi automobilom, praktičnije je vozilo ostaviti na dostupnom javnom mjestu u širem području centra i povijesnu jezgru obići pješice.

Uske lokalne ulice i mala udaljenost između znamenitosti čine hodanje znatno jednostavnijim od pokušaja dolaska automobilom do svakog pojedinog lokaliteta.

Vrijedi li posjetiti Forticu?

Fortica je zanimljiva prvenstveno posjetiteljima koje zanima povijest Sućurja, mletačka baština i odnos Hvara prema osmanskom kopnu.

Ako se očekuje velika potpuno očuvana tvrđava, lokalitet može djelovati skromno. Međutim, kao dio priče o Sućurju, veoma je važan.

Teško je razumjeti zašto se mjesto tokom 17. stoljeća tako snažno razvilo, zašto su se ovdje doseljavali ljudi s kopna i zašto je Sućuraj imao tako veliku stratešku važnost bez razumijevanja uloge Fortice.

Upravo zbog toga zaslužuje mjesto među glavnim povijesnim znamenitostima istočnog Hvara.

Korisne informacije

Lokacija: Sućuraj, istočni dio otoka Hvara

Vrsta objekta: mletačka obrambena tvrđava

Godina gradnje: 1613.

Dogradnja: 1635.

Namjena: obrana luke i naselja Sućuraj

Povijesno razdoblje: mletačko-osmanski ratovi

Vojna posada: stalna

Naoružanje: deset topova nakon dogradnje

Stanje danas: djelomično sačuvana ruševina

Glavno razaranje: savezničko bombardiranje 24. marta 1944.

Ulaznica: nema klasičnog muzejskog režima posjeta

Pristup: najbolje pješice iz centra Sućurja

Parking: javna mjesta u širem području centra

Posebnost: jedna od ključnih obrambenih građevina Sućurja i simbol njegova položaja na granici Mletačke Republike i Osmanskog Carstva