Tvrđava Fortica Sućuraj – mletačka utvrda iz 1613. godine

Tvrđava Fortica predstavlja jedan od najznačajnijih istorijskih spomenika Sućurja i najbolji podsetnik na vreme kada je istočni deo Hvara bio direktno izložen osmanskim napadima sa obližnjeg kopna. Mlečani su je podigli 1613. godine radi odbrane mesta i luke, nakon što je Sućuraj više puta bio napadan, opljačkan i spaljen.

Današnja Fortica je samo delimično sačuvana. Veliki deo tvrđave uništen je tokom Drugog svetskog rata, posebno u savezničkom bombardovanju Sućurja 24. marta 1944. godine, kada su srušeni kula, unutrašnjost i značajan deo odbrambenih zidova.

Zbog toga Forticu danas ne treba očekivati kao potpuno obnovljenu tvrđavu sa uređenim muzejskim prostorom. Vrednost lokaliteta leži u preostalim kamenim zidovima i priči koju oni nose – o vremenu kada je Sućuraj bio najistočnija mletačka tačka na Hvaru i praktično pogranično mesto između triju država.

Zašto je Fortica sagrađena

Krajem 15. i tokom 16. veka Sućuraj se nalazio na izrazito nesigurnom položaju.

Otok Hvar pripadao je Mletačkoj Republici, dok je Makarsko primorje na kopnu bilo pod Osmanskim Carstvom, a obližnji Pelješac pripadao Dubrovačkoj Republici.

More između Sućurja i kopna široko je svega nekoliko kilometara, pa je mesto bilo neposredno izloženo napadima s druge strane kanala.

Osmanske snage su nekoliko puta napale i spalile Sućuraj. Nakon trećeg velikog razaranja, mletačke vlasti su odlučile da mesto više ne može ostati bez ozbiljnije odbrane, te je 1613. podignuta Fortica.

Tvrđava koja je čuvala i mesto i luku

Fortica nije služila samo kao sklonište stanovništvu.

Njezina osnovna zadaća bila je kontrola prilaza luci Sućuraj i odbrana celog naselja. U tvrđavi je boravila stalna vojna posada, a lokalni istorijski izvori navode da je nakon kasnije dogradnje bila naoružana sa deset topova.

To je Sućurju donelo znatno veću sigurnost. Nakon gradnje tvrđave, mesto se počelo snažnije obnavljati i razvijati, a tokom 17. veka oblikovali su se Gornja i Donja Banda, kao i niz građevina koje danas čine istorijsku jezgru.

Fortica zato nije bila samo vojna građevina, već jedan od ključnih razloga zbog kojih se Sućuraj nakon perioda stalnih razaranja mogao razviti u stabilnije naselje.

Dogradnja 1635. godine

Osnovna tvrđava podignuta je 1613., a lokalni istorijski izvori navode da je dograđena 1635. godine.

Iz tog perioda sačuvani su i stari crteži sućurajske luke s Forticom, na kojima se može mnogo bolje razumeti nekadašnji izgled odbrambenog sistema nego iz današnjih ostataka.

Tvrđava je tada bila mnogo dominantnija građevina nego što se može zaključiti po današnjem stanju.

Imala je odbrambene zidove, kulu, unutrašnje prostore, topove i stalnu vojnu posadu.

Poslednji veliki osmanski napad

Fortica je svoju svrhu pokazala već tokom 17. veka.

Godine 1664. Osmanlije su ponovo napale Sućuraj i zarobile deo stanovnika, ali su meštani organizovali protunapad, oslobodili zarobljene Sućurane i zarobili nekoliko napadača.

Nakon toga, osmanski napadi na Sućuraj prestaju biti ozbiljna pretnja, a mesto ulazi u mirnije razdoblje razvoja.

Fortica je tako ostala jedan od ključnih simbola vremena kada je svakodnevni život ovog malog mesta doslovno zavisio od odbrane nekoliko kilometara morske granice.

Teško razaranje 1944. godine

Fortica je preživela vekove promena vlasti, ali je njen današnji izgled najvećim delom posledica Drugog svetskog rata.

Sućuraj je tokom rata bio teško bombardovan. U anglo-američkom bombardovanju 24. marta 1944. godine Fortica je pretrpela katastrofalna oštećenja.

Potpuno je srušena kula, uništena je unutrašnjost tvrđave, a nestao je i veliki deo odbrambenih zidova.

Zbog toga danas nije moguće steći potpuni dojam njene nekadašnje veličine samo obilaskom ostataka. Stare fotografije i crteži posebno su vredni jer pokazuju koliko je pre bombardovanja lokalitet bio bolje očuvan.

Šta se danas može videti

Danas su sačuvani dijelovi kamenih odbrambenih zidova i temelji nekadašnje utvrde.

Ne radi se o restauriranoj tvrđavi poput Fortice u gradu Hvaru niti o objektu s uređenim izložbenim prostorima, blagajnom i stalnim turističkim programom.

Fortica u Sućurju više je arheološko-povijesni lokalitet koji treba posmatrati u kontekstu celog mesta.

Kada se zna šta je ovde nekada stajalo, preostali zidovi dobijaju mnogo više smisla. Upravo zato vredi pre obilaska znati osnovnu priču o mletačko-osmanskim ratovima i položaju Sućurja na granici triju država.

Jedan od ključnih delova istorijskog Sućurja

Forticu ima smisla povezati s ostalim sućurajskim znamenitostima iz istog istorijskog perioda.

Nakon izgradnje tvrđave, Sućuraj se tokom 17. veka počeo snažnije razvijati. Makarski biskup fra Bartul Kačić Žarković tada je boravio u mestu i dao sagraditi Biskupovu palaču, dok su doseljenici s kopna i franjevci 1663. podigli crkvu sv. Ante u Donjoj Bandi.

U Gornjoj Bandi već su postojali stari samostan i crkva sv. Jurja.

Zato obilazak Fortice najbolje funkcioniše kao deo šetnje kroz staru jezgru Sućurja, a ne kao izolovani izlet do jednog spomenika.

Kako doći do Fortice

Fortica se nalazi unutar područja Sućurja i do nje se iz centra najbolje dolazi peške.

Mjesto je malo, a glavne istorijske znamenitosti nalaze se na međusobno kratkim udaljenostima. Tokom jedne šetnje mogu se povezati Fortica, crkva sv. Jurja i stari samostan, crkva sv. Ante, riva i svetionik.

Automobil za obilazak nije potreban.

Budući da lokalitet nije uređen kao savremena turistička tvrđava, treba računati na neravne kamene površine i ostatke zidova te se kretati oprezno.

Parking

Uz Forticu nema potrebe tražiti posebno turističko parkiralište.

Ako se u Sućuraj dolazi automobilom, praktičnije je vozilo ostaviti na dostupnom javnom mestu u širem području centra i povijesnu jezgru obići peške.

Uske lokalne ulice i mala udaljenost između znamenitosti čine hodanje znatno jednostavnijim od pokušaja dolaska automobilom do svakog pojedinačnog lokaliteta.

Vredi li posetiti Forticu?

Fortica je zanimljiva prvenstveno posetiocima koje zanima istorija Sućurja, mletačka baština i odnos Hvara prema osmanskom kopnu.

Ako se očekuje velika potpuno očuvana tvrđava, lokalitet može delovati skromno. Međutim, kao deo priče o Sućurju, veoma je važan.

Teško je razumeti zašto se mesto tokom 17. veka tako snažno razvilo, zašto su se ovde doseljavali ljudi s kopna i zašto je Sućuraj imao tako veliku stratešku važnost bez razumevanja uloge Fortice.

Upravo zbog toga zaslužuje mesto među glavnim istorijskim znamenitostima istočnog Hvara.

Korisne informacije

Lokacija: Sućuraj, istočni deo otoka Hvara

Vrsta objekta: mletačka odbrambena tvrđava

Godina gradnje: 1613.

Dogradnja: 1635.

Namena: odbrana luke i naselja Sućuraj

Povijesno razdoblje: mletačko-osmanski ratovi

Vojna posada: stalna

Naoružanje: deset topova nakon dogradnje

Stanje danas: delimično sačuvana ruševina

Glavno razaranje: savezničko bombardovanje 24. marta 1944.

Ulaznica: nema klasičnog muzejskog režima poseta

Pristup: najbolje peške iz centra Sućurja

Parking: javna mesta u širem području centra

Posebnost: jedna od ključnih odbrambenih građevina Sućurja i simbol njegovog položaja na granici Mletačke Republike i Osmanskog Carstva