Rogovo je veliki zemljišni posjed koji je hrvatski kralj Petar Krešimir IV poklonio Benediktinskom samostanu Sv. Ivana u Biogradu. U samom Rogovu podignuta je u 11. st. crkva za bogoslužje redovnika i njihovih kmetova. Nakon rušenja Biograda 1126. godine benediktinci su preselili svoju opatiju na Ćokovac, a u to vrijeme je vjerojatno bila porušena crkva na Rogovu. Ona je kasnije i obnovljena za Opata Petra Zadranina u 14 st, da bi ponovno bila porušena i napuštena za vrijeme turskih upada.Gotičko drveno rezbareno raspelo s Kristovim likom u prirodnoj veličini nalazilo se u crkvici sv. Roka u Rogovu. Raspelo ima romanička obilježja pa se datira još prije obnove samostana u 14. st. Original raspela nalazi se u novoj crkvi sv.Filip i Jakova u Sv.Filip i Jakovu, dok je replika izložena u crkvi sv.Roka.