Grapčeva špilja – prapovijesno nalazište i jedna od najvažnijih znamenitosti Hvara

Grapčeva špilja se nalazi na južnoj padini središnjeg grebena otoka Hvara, ispod starog pastirskog naselja Humac. Skrivena u krškom krajoliku na oko 239 metara nadmorske visine, ovo je jedno od najznačajnijih prapovijesnih nalazišta na Jadranu i mesto gde se prirodna lepota špilje spaja sa nekoliko hiljada godina ljudske istorije.

Unutrašnjost špilje sadrži stalaktite, stalagmite i velike kamene stubove, ali ono što Grapčevu špilju čini posebnom su arheološki nalazi. Ovdje su pronađeni tragovi neolitičke kulture, bogato ukrašena keramika i poznati prikaz lađe iz otprilike 3000. godine pre Hrista.

Do špilje se ne može doći automobilom. Poseta počinje u Humcu, odakle sledi otprilike pola sata pešačenja kroz krški krajolik, nekadašnja polja i mediteransko raslinje.

Jedno od najvažnijih prapovijesnih nalazišta na Jadranu

Grapčeva špilja je mnogo više od prirodne špilje sa lepim sigama.

Arheološka istraživanja su pokazala da je čovek koristio ovaj prostor još u prapovesti. Posebno su važni nalazi iz kasnog neolitika, na osnovu kojih je prepoznata kulturna grupa poznata kao hvarsko-lisičićka kultura.

U špilji su otkrivena tri kulturna sloja, a najpoznatiji je neolitički sloj bogat ornamentisanom i obojenom keramikom.

Ovi nalazi pokazuju da su zajednice koje su pre nekoliko hiljada godina živele na Hvaru bile mnogo više povezane sa drugim delovima Jadrana i Mediterana nego što bi se na prvi pogled moglo očekivati.

Prikaz lađe star oko pet hiljada godina

Jedan od najpoznatijih nalaza iz Grapčeve špilje je prikaz lađe urezan na keramičkoj posudi.

Datira se otprilike u 3000. godinu pre Hrista i često se navodi kao najstariji poznati prikaz lađe u Evropi.

Taj mali crtež ima veliku važnost jer pokazuje koliko je more već tada bilo deo života otočana. Hvar nije bio izolovan prostor, već deo pomorskih veza koje su povezivale različite zajednice istočnog Jadrana i šireg Mediterana.

Grgo Novak i velika istraživanja špilje

Prva istraživanja Grapčeve špilje započeo je prirodoslovac Grgur Bučić krajem 19. veka.

Najvažnija sistematska istraživanja kasnije je vodio akademik Grga Novak. Posebno intenzivno istraživanje odvijalo se tokom sredine 20. veka, a nalazi su Grapčevu špilju učinili jednim od ključnih mesta za proučavanje prapovesti istočne obale Jadrana.

Dio arheološke vrednosti špilje leži u tome što nalazi omogućavaju praćenje promena kroz veoma dugo vremensko razdoblje.

Stalaktiti, stalagmiti i veliki špiljski stubovi

Arheologija nije jedini razlog zbog kojeg vredi ući u Grapčevu špilju.

Glavna dvorana je široka više od dvadeset metara i ispunjena velikim stalaktitima, stalagmitima i stalagnatima koji prostor dele u manje celine.

Uski ulaz ne otkriva koliko se veliki prostor nalazi iza njega. Nakon ulaska otvara se dvorana u kojoj prirodni kameni stubovi, niše i senke stvaraju gotovo potpuno drugačiji svet od sunčanog krša izvan špilje.

Grapčeva špilja je od 1964. godine zaštićena kao geomorfološki spomenik prirode.

Uski ulaz i prirodna špilja, a ne uređeni turistički tunel

Grapčevu špilju ne treba zamišljati kao veliku uređenu turističku špilju sa širokim stazama, ogradama i liftovima.

Ulaz je nizak i uzak, a teren oko njega je prirodan. Unutar špilje se kreće uz vodiča i u prostoru koji je zadržao veliki deo svog izvornog karaktera.

Zbog toga je poseta zanimljivija, ali i fizički zahtevnija od obilaska potpuno uređene turističke atrakcije.

Osobama sa znatno smanjenom pokretljivošću pristup može biti problematičan.

Od Humca do špilje peške

Najjednostavniji način dolaska je automobilom do Humca, a zatim peške do špilje.

Od naselja do Grapčeve špilje treba otprilike 30 minuta hoda. Put prolazi kroz tipični hvarski krš, uz suhozide, nisko mediteransko raslinje i područja gde se tradicionalno uzgajala lavanda.

Staza se spušta s Humca, koji leži na oko 350 metara nadmorske visine, prema ulazu u špilju na približno 239 metara. Zato treba računati da je povratak fizički nešto zahtevniji jer se ide uzbrdo.

Staza je nedavno dodatno uređena

Pješačka ruta između Humca i Grapčeve špilje dodatno je uređena kako bi obilazak bio sigurniji i zanimljiviji.

Staza je sanirana i proširena, postavljene su informativne ploče i klupe za odmor, a uređen je i novi vidikovac.

Sa vidikovca se za vedrih dana otvara širok pogled prema Šćedru, Korčuli i Pelješcu, dok južna strana Hvara ispod staze pada prema moru.

Tako pešačenje do špilje postaje deo izleta, a ne samo put do odredišta.

Treba li vodič?

Unutrašnjost Grapčeve špilje razgledava se organizovano uz vodiča.

Tokom turističke sezone organizuju se redovni obilasci iz Humca, dok se van redovnih termina i izvan glavne sezone poset može dogovoriti unapred.

To je važno uzeti u obzir pre dolaska – nije dovoljno samo došetati do špilje i očekivati da se u nju može samostalno ući.

Organizovani obilazak obično povezuje Grapčevu špilju s Humcem, pa se tokom istog izleta može upoznati i staro pastirsko naselje, njegova etnografska baština i crkva sv. Ivana i Pavla.

Kakva obuća je potrebna?

Za izlet su najbolje čvrste tenisice ili lagana planinarska obuća.

Veći deo rute nije tehnički zahtevan, ali staza prolazi krškim terenom, a završni prilaz ulazu u špilju je strmiji i neravniji.

Japanke i druga obuća za plažu nisu dobar izbor.

Ljeti treba poneti dovoljno vode, zaštitu od sunca i kapu, posebno zato što povratak prema Humcu uključuje uspon.

Nije idealno za osobe sa slabijom pokretljivošću

Sam pešački deo izleta zahteva osnovnu kondiciju.

Poseban problem može predstavljati završni prilaz špilji i sam uzak ulaz. Osobe koje imaju ozbiljnije probleme s kretanjem, kolenima ili ravnotežom trebale bi pre odlaska proceniti odgovara li im takav teren.

Za malu decu takođe treba računati na kamenitu stazu i potrebu za dodatnim oprezom.

Parking – automobil ostaje na Humcu

Kod same Grapčeve špilje nema parkinga niti cestovnog pristupa.

Automobilom se dolazi do Humca, gde postoji prostor za parkiranje u području naselja i kod Konobe Humac, koja je ujedno uobičajeno polazište organizovanih obilazaka.

Od tamo se do špilje nastavlja isključivo peške.

Do Humca se dolazi s glavne otočne ceste D116. Prilaz je moguć običnim ličnim automobilom, a nema potrebe pokušavati vozilom nastaviti prema samoj špilji.

Humac je najbolje uključiti u isti izlet

Bilo bi šteta doći do Grapčeve špilje i ne odvojiti vreme za Humac.

Ovo staro sezonsko pastirsko i poljoprivredno naselje sastoji se od kamenih kuća, dvorišta, suhozida i starih gospodarskih objekata. Neke kuće su obnovljene, dok su druge ostale u ruševnom stanju i vrlo dobro pokazuju kako je nekada izgledao život u unutrašnjosti Hvara.

U Humcu se mogu videti i crkva sv. Ivana i Pavla, mala etnografska zbirka te tradicionalni prostor za preradu aromatičnog bilja.

Grapčeva špilja i Humac zato zajedno čine jedan od najzanimljivijih izleta u unutrašnjosti otoka.

Legenda o Odiseju i Kiklopu

Uz špilju je vezana i zanimljiva lokalna legenda.

Prema jednoj predaji, upravo je Grapčeva špilja mesto na kojem se Odisej susreo s Kiklopom Polifemom, poznatim iz Homerove Odiseje.

Za takvu poveznicu nema istorijskih dokaza i treba je posmatrati kao legendu, ali dramatičan položaj špilje, uzak ulaz i velika tamna dvorana lako objašnjavaju zašto je priča vezana upravo uz ovo mesto.

Pogled prema južnoj obali Hvara

Već prostor ispred ulaza vredi zaustavljanja.

Špilja se nalazi visoko iznad južne strane Hvara, a pogled se spušta prema moru i otoku Šćedru. Za vedrog vremena horizont se otvara još dalje prema Korčuli i Pelješcu.

Taj spoj krša, mora i udaljenih otoka jedan je od najlepših delova celog izleta.

Zašto vredi posetiti Grapčevu špilju?

Na Hvaru ima mnogo plaža, crkava i starih kamenih sela, ali malo mesta vodi toliko duboko u prošlost otoka.

U Grapčevoj špilji ne gleda se samo prirodni podzemni prostor nego mesto koje su ljudi koristili pre više hiljada godina. Keramika, prikaz lađe, arheološki slojevi i prirodne kamene formacije zajedno joj daju važnost koja daleko prelazi lokalne okvire.

Za gosta kojeg zanimaju arheologija, istorija, priroda ili aktivniji izleti, Grapčeva špilja je jedna od znamenitosti područja Jelse koju zaista vredi videti.

Korisne informacije

• Vrsta znamenitosti: prirodna špilja i prapovijesno arheološko nalazište
• Lokacija: južna padina središnjeg grebena Hvara, ispod Humca
• Nadmorska visina: približno 239 m
• Zaštita: geomorfološki spomenik prirode
• Arheološka važnost: jedno od najznačajnijih neolitičkih nalazišta na istočnom Jadranu
• Najpoznatiji nalaz: prikaz lađe iz približno 3000. godine pre Hrista
• Unutrašnjost: stalaktiti, stalagmiti, veliki kameni stubovi i prirodne niše
• Veličina: glavna špiljska dvorana široka je više od 20 m
• Polazište za poset: etno-eko selo Humac
• Pješačenje: približno 30 minuta od Humca do špilje
• Staza: krška i mjestimice neravna; povratak prema Humcu uključuje uspon
• Nova infrastruktura na stazi: uređeni delovi puta, klupe, informativne ploče i vidikovac
• Pogled: Šćedro, južna obala Hvara, a za vedrog vremena Korčula i Pelješac
• Razgledavanje: unutrašnjost se posjećuje organizovano uz vodiča
• Izvan glavne sezone: obilazak je potrebno unapred dogovoriti
• Obuća: preporučuju se čvrste tenisice ili lagana planinarska obuća
• Voda: leti je treba poneti sa sobom
• Pristupačnost: nije pogodna za osobe s ozbiljnijim poteškoćama u kretanju zbog kamenite staze i uskog ulaza
• Pristup automobilom: automobilom se može do Humca, ali ne i do same špilje
• Parking: parkiranje je moguće kod Humca, u području polazišta obilaska; kod same špilje parking ne postoji
• Što obići zajedno: etno-eko selo Humac, crkvu sv. Ivana i Pavla i etnografsku zbirku
• Posebnost: spoj izuzetno vrednog prapovijesnog nalazišta, prirodne špilje i pešačkog izleta kroz jedan od najočuvanijih krajolika unutrašnjosti Hvara