Muzej Starog Grada u palači Biankini – antički Faros, rimski brodolom i umetnička baština otoka Hvara

Muzej Starog Grada, smešten u istorijskoj palači Biankini na otoku Hvaru, jedno je od najvažnijih mesta za upoznavanje bogate prošlosti najstarijeg grada na otoku. Njegove zbirke vode posetioce kroz više od 2.400 godina istorije, od grčkog Farosa i rimske Farije do perioda velikih jedrenjaka, građanskog života 19. veka i hrvatske umetnosti 20. veka. Posebnu pažnju privlače ostaci kasnoantičkog trgovačkog broda potonulog uz severnu obalu Hvara, arheološki nalazi iz grčkog i rimskog perioda, raskošno uređeni građanski salon, kao i dela četvoro značajnih starogradskih umetnika. Smešten neposredno uz poznati Tvrdalj Petra Hektorovića, muzej je nezaobilazna kulturna znamenitost Starog Grada i odlično mesto za razumevanje njegove izuzetno duge istorije.

Palača Biankini – neorenesansna rezidencija iz 1896. godine

Muzej Starog Grada nalazi se u palači Biankini, reprezentativnoj neorenesansnoj građevini koju su 1896. godine podigla braća Biankini, pripadnici ugledne starogradske porodice.

Palača je izgrađena u vreme kada je Stari Grad bio važno ekonomsko i pomorsko središte otoka Hvara. Njena arhitektura odražava ukus imućnijeg građanskog sloja kraja 19. veka, kada su se u dalmatinskim gradovima podizale reprezentativne kuće inspirisane istorijskim evropskim stilovima.

Za razliku od tradicionalnih kamenih kuća stare jezgre, palača Biankini se ističe pravilnim pročeljem, skladnim proporcijama i pažljivo oblikovanim arhitektonskim detaljima. U njenoj unutrašnjosti sačuvan je deo izvornih dekoracija iz vremena gradnje, što dodatno doprinosi istorijskom ugođaju muzejskih prostorija.

Posebnu vrednost ima palačin vrt sa starim himalajskim cedrom, zasađenim u periodu nastanka građevine. Ovo monumentalno stablo, starije od jednog veka, jedan je od prepoznatljivih detalja muzejskog prostora.

Danas se muzejske izložbe protežu kroz prizemlje i dva sprata palače. Sama građevina predstavlja vredan deo razgledanja jer omogućava posetiocima da upoznaju ne samo istoriju Starog Grada nego i arhitekturu građanskog stanovanja s prelaza 19. u 20. vek.

Muzej Starog Grada – čuvar više od dva milenijuma istorije

Počeci muzejske delatnosti u Starom Gradu povezani su s osnivanjem umetničke zbirke Jurja Plančića 1963. godine, koja je postala temelj razvoja današnjeg muzeja.

Tokom decenija muzejske su se zbirke proširivale arheološkim nalazima, umetničkim delima, istorijskim dokumentima, pomorskim predmetima i građom koja prikazuje svakodnevni život stanovnika otoka Hvara.

Danas muzej čuva vrednu građu raspoređenu u arheološke, etnografske, istorijske i umetničke zbirke.

Njegova posebnost proizlazi iz činjenice da Stari Grad ima izuzetno dugu istoriju naseljenosti. Na prostoru današnjeg grada 384. godine pre Hrista grčki kolonisti s otoka Parosa osnovali su Faros, jednu od najvažnijih grčkih kolonija na istočnoj obali Jadrana.

Nakon grčkog perioda grad je nastavio da živi pod rimskom vlašću, kroz kasnu antiku, srednji vek, mletačko razdoblje i noviju istoriju.

Muzejske zbirke omogućavaju praćenje tih promena kroz izvorne predmete pronađene na području grada i njegove okoline.

Arheološka izložba Faros – Faria – Stari Grad

Jedan od najvažnijih delova stalnog postava arheološka je izložba Faros – Faria – Stari Grad, posvećena antičkoj istoriji grada.

Izložba prikazuje razvoj naselja od perioda pre dolaska grčkih kolonista, preko osnutka Farosa u 4. veku pre Hrista, do rimske i kasnoantičke Farije.

Među izlošcima nalaze se keramičke posude, ulomci uporabnih predmeta, novac, kameni spomenici i drugi nalazi otkriveni tokom arheoloških istraživanja.

Posebno su vredni predmeti povezani s grčkim Farosom, koji svedoče o svakodnevnom životu stanovnika, trgovini i organizaciji antičkog grada.

Muzejska numizmatička zbirka čuva više stotina primeraka novca pronađenog tokom istraživanja Starog Grada. Kovanice pružaju dragocene informacije o ekonomskim vezama i političkim promenama na ovom delu Jadrana.

Arheološka izložba posebno je zanimljiva posetiocima koji planiraju obići i Starogradsko polje, kulturni pejzaž na UNESCO-ovom Popisu svetske baštine, gde je očuvana grčka parcelacija zemljišta iz vremena osnutka Farosa.

Dok Starogradsko polje prikazuje kako su antički stanovnici organizovali poljoprivredni prostor, muzej otkriva predmete kojima su se služili u svakodnevnom životu.

Antički brodolom – rimski trgovački brod iz uvale Duboka

Jedan od najzanimljivijih muzejskih postava posvećen je kasnoantičkom trgovačkom brodu koji je potonuo u uvali Duboka, na severnoj obali otoka Hvara.

Brod je tokom 4. ili 5. veka plovio iz severne Afrike prema kasnoantičkoj Fariji, današnjem Starom Gradu. Prema rekonstrukciji događaja, snažna bura bacila ga je na obalu, gde je potonuo zajedno s teretom.

Zahvaljujući sloju peska koji je prekrio ostatke, deo drvene brodske konstrukcije i tereta sačuvao se tokom vekova pod morem.

U muzeju je tom nalazu posvećena posebna prostorija, poznata kao Abdevnorova soba.

Posetioci mogu upoznati priču o poslednjem putovanju broda, njegovom teretu i okolnostima potonuća.

Posebno mesto u zbirci zauzimaju amfore, keramičke posude koje su se u antičko doba koristile za prevoz i skladištenje prehrambenih proizvoda i drugih roba.

Uz amfore izloženi su i ulomci brodske opreme te predmeti koji pomažu rekonstruisati izgled i način funkcionisanja trgovačkih brodova kasne antike.

Ova zbirka posebno je vredna jer pokazuje da je Stari Grad još u rimskom periodu bio povezan sa širokom mrežom pomorskih trgovačkih putova, uključujući severnu Afriku i druge delove Sredozemlja.

Za ljubitelje pomorske arheologije ovo je jedan od najzanimljivijih delova muzeja.

Salon Gelineo – Bervaldi – život imućnih starogradskih porodica

Poseban doživljaj pruža Salon Gelineo – Bervaldi, muzejska prostorija koja prikazuje način života starogradskog građanskog sloja krajem 18. i početkom 19. veka.

Salon je uređen nameštajem i predmetima koji su pripadali porodici Gelineo Bervaldi, a koji su oporučno ostavljeni gradu.

Za razliku od arheoloških zbirki, ovaj postav ne govori o udaljenoj antičkoj prošlosti, nego o svakodnevnom životu, društvenim običajima i kulturi stanovanja nekadašnjih starogradskih građanskih porodica.

U prostoru se mogu videti stilski nameštaj, dekorativni predmeti i drugi detalji koji dočaravaju izgled građanskog salona.

Takve su prostorije nekada bile središte porodičnog i društvenog života, mesto primanja gostiju, razgovora i okupljanja.

Salon Gelineo – Bervaldi posebno je zanimljiv jer pokazuje drugu stranu istorije Starog Grada: život imućnih porodica koje su svoje kulturne navike i način stanovanja oblikovale pod uticajem dalmatinskih i evropskih gradskih sredina.

Kapetanska soba – Stari Grad u doba velikih jedrenjaka

Pomorska prošlost Starog Grada predstavljena je u Kapetanskoj sobi, postavu posvećenom drugoj polovini 19. veka.

U to vreme Stari Grad bio je živa luka čiji su brodovi učestvovali u jadranskoj i sredozemnoj trgovini.

Pomorstvo je imalo važnu ulogu u ekonomiji grada. Brodovi su povezivali otok s drugim dalmatinskim lukama, Italijom i udaljenijim sredozemnim odredištima, dok su brodovlasnici i kapetani pripadali uticajnom delu gradskog društva.

Kapetanska soba prikazuje upravo to razdoblje, kada su veliki jedrenjaci bili sastavni deo svakodnevnog života starogradske luke.

Pomorska zbirka čuva različite predmete povezane s plovidbom, pomorskim zanimanjima i životom kapetanskih porodica.

Postav posebno dobro dopunjuje šetnju današnjom starogradskom rivom, gde je pomorska tradicija i dalje vidljiva u obliku luke, brodova i istorijskih kuća uz obalu.

Četiri starogradska umetnika 20. veka

Na drugom spratu palače Biankini nalazi se stalna izložba posvećena četvoro istaknutih starogradskih umetnika: Jurju Plančiću, Bartolu Petriću, Pavi Dulčiću i Magdi Dulčić.

Izložba je otvorena 2017. godine i predstavlja važan deo umetničke istorije Starog Grada.

Posebno je zanimljivo da su svi umetnici potekli iz istoga malog dalmatinskog grada, a razvili izrazito različite umetničke stilove i načine stvaranja.

Juraj Plančić – slikar iz Starog Grada koji je stvarao u Parizu

Juraj Plančić (1899. – 1930.) jedan je od najznačajnijih hrvatskih slikara prve polovice 20. veka.

Rođen je u Starom Gradu, školovao se u Zagrebu, a poslednje godine kratkog života proveo je u Parizu, gde je razvio prepoznatljiv slikarski izraz.

Njegove slike karakterišu tople boje, bogati koloristički odnosi i motivi mediteranskog života. Često je prikazivao ljude, životinje, ribe i pejzaže, stvarajući prizore ispunjene svetlošću i osećajem životne radosti.

Plančić je umro u Parizu u dobi od samo 30 godina, ali je ostavio značajan opus.

Upravo je osnivanje zbirke posvećene ovom umetniku 1963. godine bilo važan korak prema nastanku Muzeja Starog Grada.

Bartol Petrić – slikar starogradskih veduta

Bartol Petrić (1899. – 1974.) bio je slikar čije se stvaralaštvo snažno povezivalo s dalmatinskim krajolikom i životom Starog Grada.

Njegova dela često prikazuju kamene ulice, obalu, kuće i prepoznatljive gradske motive.

Posebno su vredne njegove vedute Starog Grada jer, osim umetničke kvalitete, čuvaju izgled grada u periodu koje se danas može upoređivati sa savremenim prizorima.

Petrić je bio i jedan od glavnih pokretača osnivanja umetničke zbirke Jurja Plančića, čime je dao važan doprinos očuvanju kulturne baštine svog rodnog grada.

Pavo Dulčić – umetnik povezan s Crvenim Peristilom

Pavo Dulčić (1947. – 1974.) predstavlja drugačiju umetničku generaciju i radikalniji pristup stvaranju.

Bio je jedan od ključnih učesnika umetničke akcije Crveni Peristil iz 1968. godine, kada je grupa mladih umetnika obojila deo splitskog Peristila u crveno.

Ta intervencija postala je jedan od najpoznatijih događaja hrvatske konceptualne umetnosti.

Dulčićevo stvaralaštvo pokazuje kako su umetnici poreklom iz Starog Grada učestvovali i u savremenim umetničkim kretanjima izvan tradicionalnog slikarstva.

Magda Dulčić – ilustracija, strip i animirani film

Magda Dulčić (1965. – 2016.) bila je hrvatska ilustratorka, autorka stripova i animiranih filmova.

Njeno je stvaralaštvo povezivalo likovnu umetnost, književnost i animaciju, a radovi su joj predstavljani i nagrađivani na međunarodnim festivalima.

Bila je jedna od pionirki ženskog autorskog stripa u Hrvatskoj te je značajno doprinela razvoju domaće animacije i ilustracije.

Uvrštavanje njenih radova u stalni postav pokazuje kako muzej ne čuva samo stariju istoriju i tradicionalno slikarstvo, nego i savremenije oblike umetničkog izražavanja.

Kameni spomenici i ranokršćanski mozaici

Muzej Starog Grada poseduje i vrednu zbirku kamenih spomenika i mozaika, koja uglavnom potiče s arheološkog lokaliteta Remete vrt.

Na tom prostoru, nedaleko od crkve sv. Ivana, nalaze se ostaci ranokršćanskog kompleksa dvojnih crkava sv. Ivana i sv. Marije.

Arheološka istraživanja otkrila su ostatke podnih mozaika, arhitektonskih ukrasa i drugih kamenih delova koji svedoče o važnosti Starog Grada tokom ranokršćanskog perioda.

Zbirka povezuje muzejski postav s lokalitetima koje posetioci mogu videti tokom šetnje istorijskom jezgrom.

Posebno je korisna za razumevanje prelaza između antičkog Farosa i srednjovekovnog Starog Grada.

Izložbe, kulturna događanja i muzejska delatnost

Osim stalnog postava, Muzej Starog Grada organizuje povremene izložbe, predavanja, predstavljanja publikacija i druge kulturne programe.

Muzej aktivno učestvuje u istraživanju i očuvanju lokalne baštine, restauraciji vrednih predmeta te dokumentovanju istorijskih promena u gradu.

Njegova delatnost nije ograničena samo na palaču Biankini. Muzej upravlja i etnografskom zbirkom smeštenom u Tvrdalju Petra Hektorovića te arheološkim parkom Faros, poznatim kao Remete vrt.

Na taj način povezuje nekoliko važnih starogradskih znamenitosti u jedinstvenu kulturnu celinu.

Gde se nalazi Muzej Starog Grada i kako doći?

Muzej Starog Grada nalazi se u palači Biankini, neposredno zapadno od Tvrdalja Petra Hektorovića, u istorijskoj jezgri Starog Grada.

Od gradske rive do muzeja potrebno je svega nekoliko minuta hoda.

Pristup je moguć peške preko Trga Tvrdalj sa severne strane ili iz pravca kampa Jurjevac s južne strane.

Budući da se muzej nalazi u istorijskom delu grada, do samog ulaza ne dolazi se automobilom. Najbliže javno parkiralište udaljeno je približno 130 metara.

Muzej je posebno prikladan za posetu tokom toplih letnjih dana jer omogućava sadržajan obilazak istorije i umetnosti u zatvorenom prostoru. Vredi ga posetiti i kada vreme nije pogodno za plažu ili izlete brodom.

Za razgledavanje najvažnijih zbirki preporučljivo je odvojiti približno 45 do 90 minuta, u zavisnosti od ličnog zanimanja za arheologiju, pomorstvo i umetnost.

Treba imati na umu da je muzej smešten u istorijskoj građevini s više spratova, pa pristup osobama smanjene pokretljivosti nije prilagođen.

Šta još posetiti u blizini muzeja?

Zbog centralnog položaja Muzej Starog Grada lako se može uključiti u obilazak najvažnijih znamenitosti grada.

Neposredno uz muzej nalazi se Tvrdalj Petra Hektorovića, čuveni renesansni letnikovac s ribnjakom i perivojem.

Kratkom šetnjom dolazi se do Trga sv. Stjepana s nekadašnjom katedralnom crkvom i zvonikom izgrađenim delom od antičkih kamenih blokova.

Vredi obići i slikoviti Trg Škor, kao i arheološki lokalitet Remete vrt s ostacima antičkog Farosa i ranokršćanskih građevina.

Poseta muzeju odlična je priprema za obilazak Starogradskog polja, koje je pod zaštitom UNESCO-a zbog izuzetno dobro očuvane grčke parcelacije zemljišta.

Zašto posetiti Muzej Starog Grada?

Muzej Starog Grada posebno je vredan jer na relativno malom prostoru prikazuje izuzetno dugu i raznoliku istoriju jednog grada.

Arheološki nalazi otkrivaju život grčkih i rimskih stanovnika, ostaci potonulog broda svedoče o antičkoj trgovini, građanski salon prikazuje kulturu stanovanja, a Kapetanska soba podseća na vreme kada su starogradskom lukom dominirali veliki jedrenjaci.

Umetnička zbirka dodatno otkriva kako je mali otočki grad dao nekoliko značajnih hrvatskih umetnika.

Smještaj u neorenesansnoj palači Biankini, s izvornih arhitektonskim detaljima i istorijskim vrtom, čini posetu još zanimljivijom.

Za svakoga ko želi upoznati Stari Grad izvan njegovih ulica, plaža i restorana, muzej je jedno od najvažnijih mesta za posetu.

Korisne informacije

  • Lokacija: Stari Grad, otok Hvar, Hrvatska
  • Naziv: Muzej Starog Grada
  • Zgrada: Palača Biankini, neorenesansna građevina iz 1896. godine
  • Vrsta znamenitosti: Gradski muzej, arheološka, istorijska, pomorska i umetnička zbirka
  • Počeci muzejske delatnosti: 1963. godina
  • Stalni postav: Arheološka izložba Faros – Faria – Stari Grad, Antički brodolom, Salon Gelineo – Bervaldi, Kapetanska soba i zbirka starogradskih umetnika
  • Posebno vredan nalaz: Teret i ostaci kasnoantičkog broda potonulog u uvali Duboka
  • Antička baština: Grčki i rimski nalazi, novac, keramika, kameni spomenici i mozaici
  • Poznati umetnici: Juraj Plančić, Bartol Petrić, Pavo Dulčić i Magda Dulčić
  • Arhitektonska posebnost: Izvorne dekoracije palače i vrt sa stoljetnim himalajskim cedrom
  • Muzejski sadržaji: Stalne i povremene izložbe, stručna vođenja i kulturni programi
  • Ulaznica: 5 € za odrasle, prema objavljenom muzejskom cenovniku
  • Preporučeno trajanje obilaska: 45–90 minuta
  • Pristup: Isključivo peške, preko Trga Tvrdalj ili iz pravca Jurjevca
  • Parking: Javno parkiralište udaljeno približno 130 metara
  • Pristupačnost: Istorijska zgrada nije prilagođena pristupu osobama s invaliditetom
  • U blizini: Tvrdalj Petra Hektorovića, Trg sv. Stjepana, Trg Škor i starogradska riva
  • Preporučeno za: Ljubitelje istorije, arheologije, pomorstva, umetnosti i kulturne baštine