Plaža Smrska – mirna južna uvala s borovima i bistrom vodom

Plaža Smrska se nalazi u dubokoj uvali na južnoj obali istočnog Hvara, između Bogomolja i Gdinja. Okružena je strmim zelenim padinama, borovima i mediteranskim raslinjem, a na njenom dnu se nalazi malo prirodno žalo sa nekoliko kuća uz more.

Ovo nije uređena turistička plaža koja nudi beach bar ili ležaljke. Smrska je zanimljiva zbog mirnog ambijenta, čistog mora, prirodnog hlada i osećaja izdvojenosti koji je karakterističan za južne uvale istočnog Hvara.

Do uvale se može prići kopnom, ali ne treba očekivati široku asfaltiranu cestu i veliko parkiralište neposredno uz plažu. Za posetioce koji dolaze brodom, Smrska je još prirodniji izbor – duboka uvala pruža dobro sidrište za većinu vremenskih uslova, osim kada puše jače jugo.

Šljunčano žalo u dnu uvale

Glavni deo za kupanje se nalazi na kraju uvale.

Obala je pretežno šljunčana, sa sitnijim kamenčićima na glavnom žalu i prirodnim stijenama uz rubove. Iza plaže rastu borovi i drugo mediteransko zelenilo, pa je Smrska jedna od prijatnijih južnih uvala kada se traži prirodni hlad.

Morsko dno u unutrašnjosti uvale je velikim delom pjeskovito, a delimično prekriveno morskom vegetacijom. Zbog toga voda za mirnog vremena poprima svetlije plave i tirkizne tonove.

Najpreciznije je Smrsku opisati kao šljunčanu plažu s pjeskovitim morskim dnom, a ne kao klasičnu peščanu plažu.

Ulazak u more i kupanje

Sa glavnog žala, ulazak u more je relativno jednostavan.

Pjeskovitiji deo dna je prijatan pod nogama nakon početnog pojasa šljunka, a dubina se postepeno povećava. Smrska može dobro odgovarati i porodicama s decom koja već samostalno ulaze u more.

Uz rubove uvale, obala postaje kamenitija, a morsko dno raznolikije. Ti delovi su zanimljiviji za plivanje s maskom, dok je glavni žalo praktičniji za mirno kupanje.

Cipele za more nisu nužne na svakom delu, ali su korisne ako se istražuju stene uz bokove uvale.

Prirodni hlad pod borovima

Jedna od prednosti Smrske u odnosu na potpuno otvorene južne uvale je zelenilo koje se spušta blizu mora.

Borovi i vegetacija iza obale stvaraju dijelove prirodnog hlada, posebno uz rubove plaže i tokom dela dana.

Ipak, to nije velika plaža koja je cela prekrivena borovom šumom, pa za cjelodnevni boravak tokom jula i avgusta ima smisla poneti dodatnu zaštitu od sunca.

U kombinaciji s letnjim maestralom, hlad uz rubove uvale može biti vrlo prijatan tokom najtoplijeg dela dana.

Bez klasične turističke infrastrukture

Smrska zadržava karakter male prirodne uvale.

Ne treba računati na veliki beach bar, uređene javne tuševe, najam ležaljki, spasilačku službu ili veliku prodavnicu neposredno uz plažu.

Uz more se nalazi nekoliko privatnih kuća i smeštajnih objekata, ali njihov prostor i parking nisu javna plažna infrastruktura.

Za duži boravak, najbolje je poneti:

dovoljno vode
hranu ili grickalice
zaštitu od sunca
obuću za more
sve što je potrebno za nekoliko sati uz obalu

To je posebno važno ako se dolazi s decom.

Crkvica sv. Ante uz more

Smrska ima i zanimljiv istorijski detalj koji je razlikuje od većine okolnih uvala.

U uvali se nalazi crkvica sv. Ante Opata, podignuta početkom 20. veka. Nova crkvica je sagrađena 1907. godine i blagoslovljena početkom 1908.

Još pre nje, u staroj kući Angelini, postojao je kućni oratorij posvećen Gospi i sv. Antunu Padovanskom, koji je hvarski biskup blagoslovio 1802. godine. Kuća je teško stradala tokom gusarskog napada 1813., ali je kasnije obnovljena.

Zbog toga Smrska nije samo mesto za kupanje, već i jedna od uvala s neobično bogatim tragovima starog života uz more.

Stara kuća Angelini

Uz crkvicu se nalazi i stara kuća Angelini, kasnije povezana s porodicom Visković.

Kompleks podseća na vreme kada su udaljene hvarske uvale imale mnogo veću ekonomsku važnost nego danas. Kuće uz more su se koristile u vezi s poljoprivredom, ribarstvom i pomorskim poslovima, a nisu nastajale kao turističke vikendice.

Smrska se u istorijskim dokumentima pominje još početkom 15. veka, u oblicima Smertča i Smartca, dok je obrađivanje zemljišta na ovom području zabeleženo već krajem 14. veka.

Današnji mir uvale skriva vrlo dugu priču o životu na ovom delu Hvara.

Kako doći do Smrske

Smrskoj se može prići kopnom iz pravca Gdinja i glavne otočne ceste.

Prema obali vodi lokalni put koji je na delovima makadamski i uzak, pa treba računati na sporiju vožnju. Pojedine kuće u samoj uvali nemaju mogućnost dolaska automobilom do ulaza, što dovoljno govori o karakteru završnog pristupa.

S nižim automobilom je dobro pre spuštanja proceniti stanje puta, posebno nakon zime ili obilnih kiša.

Smrska nije lokacija na kojoj se automobil parkira uz sam ručnik. Poslednji deo može zahtevati kraću šetnju, u zavisnosti od toga gde se pronađe sigurno mesto za ostaviti vozilo.

Parking

Veliko uređeno javno parkiralište ne postoji.

Prostor uz kuće je uglavnom ograničen i delimično privatni, pa treba paziti da se ne blokira pristup objektima, cesta ili privatna parkirna mesta.

Za dnevni poset, najrazumnije je vozilo ostaviti na sigurnom proširenju pre najužeg završnog dela i nastaviti peške ako je potrebno.

Ograničena dostupnost je jedan od razloga zašto Smrska ni usred leta nema karakter masovno posećene plaže.

Dolazak brodom i sidrenje

Smrska je vrlo zanimljiva i kao prirodno sidrište.

Uvala je dobro zaštićena od većine vetrova, ali otvorena prema jugu, pa kod juga nije dobar izbor za siguran duži boravak.

Sidriti se može na približno 2 do 12 metara dubine. Dno je pretežno peskovito i delimično obraslo morskom travom, a sidro najbolje drži kada se položi u čisti peskoviti deo.

Za dnevni dolazak brodom to omogućava vrlo prijatnu kombinaciju sidrenja, kupanja i boravka na plaži.

Pre noćenja uvek treba proveriti aktuelnu prognozu, posebno mogućnost juga.

Južna obala i jugo

Smrska je izrazito južna uvala.

Za mirnog vremena i maestrala može biti vrlo prijatna, a oblik uvale pruža dobru zaštitu od većine drugih pravaca vetra.

Jugo je glavni problem. Budući da se uvala otvara prema jugu, talasi tada ulaze direktno u zaliv i uslovi se mogu brzo pogoršati.

Za kupače to znači da pre odlaska vredi proveriti prognozu. Ako puše jako jugo, bolje je izabrati neku od severnih uvala Bogomolja poput Bristove, Stare ili Pogorile.

Smrska ili Pelinovik?

Neposredno istočno od Smrske počinju uvale Donji i Gornji Pelinovik.

Sve imaju mirniji prirodni karakter i peskovite delove morskog dna, ali Smrska se razlikuje po borovima uz plažu, staroj kući i crkvici sv. Ante.

Pelinovik je zanimljiv prvenstveno kao prirodna plaža, dok Smrska uz kupanje ima i jasniji istorijski identitet.

Ako se istražuje južna obala Bogomolja i Gdinja, nema potrebe obići sve uvale u jednom danu. Puno je prijatnije izabrati jednu i ostati nekoliko sati.

Kome će Smrska najviše odgovarati?

Smrska je odličan izbor za goste koji vole mirne uvale i kojima nije problem malo zahtevniji pristup.

Posebno će odgovarati parovima, nautičarima, porodicama koje su spremne poneti svu opremu za dan na plaži i gostima koji već borave na istočnom Hvaru.

Nije idealna za onoga ko traži veliki parking, restoran neposredno uz ručnik, tuš i uređene ležaljke.

Vrednost Smrske leži upravo u malom šljunčanom žalu, peskovitom morskom dnu, borovima, tišini i staroj crkvici uz jednu od skrivenijih južnih uvala Hvara.

Korisne informacije

Lokacija: južna obala istočnog Hvara, područje Bogomolja prema Gdinju

Naziv: Smrska

Vrsta plaže: prirodna šljunčana plaža

Obala: šljunak i kamen uz rubove

Morsko dno: pretežno peskovito, delimično obraslo morskom vegetacijom

Ulazak u more: relativno jednostavan s glavnog žala

Dubina: postepeno raste

Prirodni hlad: da, na delovima uz borove

Sadržaji: nema klasične plažne infrastrukture

Pristup kopnom: lokalnim i delom makadamskim putem

Parking: ograničen, bez velikog uređenog parkirališta

Dolazak brodom: da

Sidrenje: približno 2–12 m dubine

Zaklon: dobar od većine vetrova, otvorena prema jugu

Znamenitost u uvali: crkvica sv. Ante Opata i stara kuća Angelini

Najbolje za: mir, kupanje, nautičare i goste koji vole prirodne uvale