Katedrala sv. Lovre je rimokatolička trobrodna bazilika sagrađena u romaničko-gotičkom stilu u Trogiru, Hrvatska. Budući da je njegova gradnja trajala nekoliko stoljeća, ona ilustrira sve stilove koji su naslijedili jedan u drugom. Sada služi kao najimpozantniji spomenik u gradu Trogiru. Izgrađena je na temeljima ranokršćanske katedrale uništene u 12. stoljeću za vrijeme vreće grada Saracena 1123. godine. Gradnja katedrale započela je 1213. i dovršena tijekom 17. stoljeća. Poput starijeg, također je posvećen Sv. Lovru, ali je poznatiji kao katedrala sv. Ivana po biskupu Johnu, koji je umro 1111. godine i istaknuo se svojim svetim načinom života u vrijeme kada Mađarski kralj Koloman preuzeo je Dalmaciju i Hrvatsku. Većina radova u izgradnji katedrale odvijala se u 13. stoljeću, a dovršena je 1251. godine. To znači da je zgrada uglavnom u romaničkom stilu, dok je unutarnji svod gotički jer je sagrađen u 15. stoljeću, u maniristu. Rad na zvoniku počeo je krajem 14. stoljeća, ali nije dovršen sve do kraja 16. stoljeća. Prvi kat je u gotičkom stilu, a podigli su ga majstori Stejpan i Matej. Nakon što su ga Mlečani srušili 1420. godine, obnovio ju je Matija Gojković.

Drugi kat je u nisko-gotičkom stilu i vjerojatno je bio djelo venecijanskih majstora jer podsjeća na prozore čuvenog venecijanskog palače Ca d'Oro. Završni kat je sagradio Trifun Bokanić (1575.-1609.). Na vrhu zvonika nalaze se četiri kipa, djelo venecijanskog kipara Alessandra Vittoria (1525.-1608.). U središtu pročelja, u malom okruglom otvoru, nalazi se rezbareni grb najmoćnijeg kralja, dinastije Ludvika Anževina. Trogirska katedrala je najarhaičniji primjer u izgradnji unutarnjih arkada u Dalmaciji s teškim izduženim gatovima. odvajanjem dva gotička rebrasta prolaza od lađe, kasnije nadograđenim u gotičkom stilu u 15. stoljeću, tri polukružne apside i nadsvođeni interijer nad kojim se uzdiže Campanile. Nažalost, samo je jedna od dvije planirane kule (južna) podignuta. Križni svodovi i starije terase iznad lađa imaju apulski utjecaj. U 15. stoljeću dodan je veliki predvorje, a iz istog je razdoblja i umjetnički dobro izvedena gotička rozeta na zapadnoj fasadi. Na samom kraju ulaznog prostora nalazi se gotička i romanička krstionica koju je katedrali oko 1467. godine dodao Andrija Aleši (1430. - 1504.), kipar albanskog podrijetla i učenik Jurja Dalmatinca. Gotička sakristija dodana je katedrali u 15. stoljeću. Vanjski debeli zid je podijeljen s pilastrima i probušen lukovima.