Starokatolička crkva u Bogomolju – jedinstven trag verske istorije Hvara

Starokatolička crkva u Bogomolju spada među neobičnije sakralne građevine na otoku Hvaru. Nalazi se u središtu sela, uz glavnu cestu, a sagrađena je 1935. godine za starokatoličku zajednicu koja se u Bogomolju formirala desetak godina ranije.

Na prvi pogled, crkva deluje kao jednostavna dalmatinska seoska crkva. Kameno pročelje, izduženi prozori, rozeta i ostatak zvonika na preslicu dobro se uklapaju među stare kuće Bogomolja. Međutim, iza nje se krije vrlo posebna priča: upravo je u Bogomolju nastala prva veća starokatolička zajednica i prva starokatolička župa u Dalmaciji.

Danas crkva nema istu ulogu kao u prvoj polovini 20. veka, ali je očuvana kao značajan deo lokalne baštine, a zvanični prostorni dokumenti Općine Sućuraj i dalje je evidentiraju među kulturno vrednim crkvama i kapelama.

Starokatolička zajednica u malom hvarskom selu

Priča počinje nakon Prvog svetskog rata, u periodu kada se u Hrvatskoj razvija Hrvatska starokatolička Crkva.

U Bogomolju je ključnu ulogu imao Juraj-Ivo Barbarić, rođen u ovom kraju, koji je prethodno bio franjevac i rimokatolički sveštenik. Nakon napuštanja franjevačkog reda i Katoličke Crkve, priključio se starokatoličkom pokretu.

Prvi pokušaji organizovanja zajednice u Bogomolju počinju 1924. godine, dok je 3. maja 1925. godine formalno organizovana starokatolička župa, a Barbarić je izabran za njenog župnika.

Tako je malo Bogomolje, daleko od velikih dalmatinskih gradova, postalo jedno od najvažnijih mesta ranog starokatoličkog pokreta u Dalmaciji.

Prva starokatolička župa u Dalmaciji

U početku se razmišljalo o jačem razvoju starokatoličke zajednice u Splitu, ali se upravo u Bogomolju prva formirala veća zajednica.

To ovom mestu daje posebno mesto u hrvatskoj verskoj istoriji 20. veka.

Bogomolje je već imalo svoju staru rimokatoličku župu i crkvu Gospe Karmelske, pa su se tokom jednog perioda u vrlo malom selu nalazile dve različite crkvene zajednice.

Starokatolička crkva podignuta je u samom središtu mesta, nasuprot tadašnjem katoličkom župnom dvoru i staroj zgradi opštine.

Gradnja crkve 1935. godine

Nakon osnivanja župe, započelo je prikupljanje novca za vlastitu crkvu.

Sredstva su prikupljana uz učešće lokalne zajednice, a zemljište za gradnju bilo je povezano sa starokatoličkim župnikom Jurjem-Ivom Barbarićem.

Crkva je završena 1935. godine.

Gradili su je domaći majstori zajedno sa graditeljima sa dalmatinskog kopna, pa je u njenom izgledu vrlo dobro vidljiv spoj lokalne hvarske tradicije i arhitektonskih ideja prve polovice 20. veka.

Pseudoromanika s dalmatinskim karakterom

Arhitektonski se crkva opisuje kao pseudoromanička građevina s elementima moderne monumentalne arhitekture i uticajem tradicionalnih dalmatinskih crkava.

Tlocrt je jednostavan – reč je o jednobrodnoj crkvi s apsidom.

Glavno pročelje okrenuto je prema jugu. U njegovom središtu nalazi se portal, a iznad njega niša, izduženi uski prozori i kružni otvor oblikovan poput rozete.

Na samom vrhu pročelja vidljiv je deo konstrukcije namenjen zvoniku na preslicu.

Upravo izduženi prozori s naglašenim kamenim okvirima daju crkvi nešto monumentalniji izgled nego što bi se očekivalo od građevine tako malih dimenzija.

Vrata s motivom školjke

Zanimljiv detalj predstavljaju i izvorne dvokrilne vratnice.

Izradio ih je Stjepan Kuljić, a na njima je korišćen dekorativni motiv školjke. Takvi mali elementi pokazuju da se prilikom gradnje nije razmišljalo samo o funkcionalnosti, već i o tome da crkva dobije vlastiti prepoznatljivi identitet.

Iako je arhitektura jednostavna, upravo detalji poput prozorskih okvira, rozete i vrata razlikuju je od obične kamene kuće ili gospodarske građevine.

Slična okolnim hvarskim crkvama, ali ipak drugačija

Graditelji su se očigledno oslanjali na arhitekturu starijih crkava istočnog Hvara.

Oblik jednobrodne građevine, kameno pročelje i zvonik na preslicu poznati su motivi iz Gdinja, Bogomolja i Sućurja.

Razlika je u tome što je Starokatolička crkva nastala tek 1930-ih i tradicionalne oblike pokušala spojiti sa savremenijim arhitektonskim izrazom.

Zato je zanimljiva čak i posetiocu kojem verska istorija nije glavni razlog obilaska – reč je o retkom primeru sakralne arhitekture 20. veka na istočnom Hvaru.

Drugi svetski rat prekida život zajednice

Crkva je delovala do perioda Drugog svetskog rata.

Tokom ratnih godina rad Starokatoličke Crkve bio je ograničen i zabranjivan, a Juraj-Ivo Barbarić s delom stanovništva odlazi u zbeg. Deo Hvarana završio je i u poznatom izbegličkom logoru El Shatt u Egiptu.

Nakon rata, starokatolička zajednica u Bogomolju više nikada nije povratila snagu koju je imala tokom prvih decenija postojanja.

Broj pripadnika postepeno se smanjivao, pa je crkva s vremenom izgubila redovnu liturgijsku funkciju.

Danas deo kulturne baštine Bogomolja

Starokatolička crkva danas se pre svega posmatra kao istorijska i arhitektonska baština sela.

Općina Sućuraj u aktuelnoj prostorno-planskoj dokumentaciji zasebno je evidentira kao Starokatoličku crkvu Bogomolje i svrstava među kulturno vredne sakralne građevine lokalnog značaja.

Nije uređena kao klasičan muzej ili turistička atrakcija s blagajnom i stalno otvorenom unutrašnjošću. Za posetioca je najvažniji spoljašnji izgled građevine i njen položaj unutar starog sela.

Zbog toga je najbolje uključiti je u kraću šetnju Bogomoljem.

Položaj u središtu sela

Crkva se nalazi uz glavnu cestu kroz Bogomolje i vrlo ju je lako pronaći.

Za razliku od župne crkve Gospe Karmelske, koja se nalazi nešto izdvojenije prema zapadnom delu mesta, Starokatolička crkva stoji praktično u središtu starog naselja.

U okolini se nalaze tradicionalne kamene kuće, stari dvori, nekadašnja gospodarska zemljišta i druga obeležja ruralnog Bogomolja.

Ako se mesto obilazi peške, dve crkve dobro pokazuju dva potpuno različita perioda njegove istorije: Gospa Karmelska seže u 16. vek, dok Starokatolička crkva govori o vrlo specifičnim društvenim i verskim promenama početkom 20. veka.

Vredi li je videti?

Ako se samo prolazi cestom prema Sućurju ili zapadnom Hvaru, crkva se lako može prevideti.

Ipak, za nekoga ko već istražuje Bogomolje, vredi stati nekoliko minuta.

Njezina važnost nije u raskošnoj unutrašnjosti ni velikim umetničkim zbirkama, već u neobičnoj priči o tome kako je malo otočno selo postalo središte prve starokatoličke župe u Dalmaciji.

Zajedno s Gospo Karmelskom, Jerkovim Dvorom, starim gumnima i kamenim zaseocima, crkva pomaže bolje razumeti Bogomolje kao mesto s mnogo složenijom istorijom nego što se može zaključiti pri običnoj vožnji glavnom otočnom cestom.

Pristup i parking

Do crkve se dolazi direktno glavnom cestom kroz Bogomolje.

Posebno turističko parkiralište uz samu građevinu nije potrebno. Vozilo se može ostaviti na prikladnom dostupnom mestu u naselju, a središte Bogomolja najbolje je obići peške.

Zbog položaja uz cestu, pristup izvana je vrlo jednostavan.

Za ulazak u unutrašnjost ne treba računati na redovni turistički režim poseta.

Korisne informacije

Lokacija: centar Bogomolja, istočni Hvar

Naziv: Starokatolička crkva Bogomolje

Vrsta objekta: istorijska sakralna građevina

Starokatolička župa u Bogomolju: organizovana 1925.

Gradnja crkve: 1935.

Osnivač i prvi župnik: Juraj-Ivo Barbarić

Povijesna važnost: prva starokatolička župa u Dalmaciji

Arhitektonski stil: pseudoromanika s elementima moderne i lokalne dalmatinske sakralne arhitekture

Tlocrt: jednobrodna crkva s apsidom

Posebnosti pročelja: izduženi prozori, rozeta i zvonik na preslicu

Današnja funkcija: prvenstveno istorijska i kulturna baština

Turistički obilazak unutrašnjosti: nije standardno organizovan

Pristup: glavnom cestom kroz Bogomolje

Parking: dostupna mesta u području naselja