Crkva sv. Marka u Hvaru – ostaci dominikanskog samostana, renesansni zvonik i mjesto važnih događaja hvarske povijesti

Crkva sv. Marka u gradu Hvaru predstavlja jednu od najznačajnijih povijesnih znamenitosti, čiji današnji izgled otkriva slojevitu prošlost otoka. Smještena u starom dijelu grada poznatom kao Sveti Marak, nekadašnja dominikanska crkva prvi put se spominje početkom 14. stoljeća. Iako je veliki dio građevine nestao nakon ukidanja samostana u 19. stoljeću, sačuvani zidovi, kamene grobnice i posebno raskošni renesansni zvonik svjedoče o njenoj nekadašnjoj važnosti. U crkvi se sastajalo Veliko vijeće Hvarske komune, a 1525. godine dominikanac Vinko Pribojević održao je svoj znameniti govor o podrijetlu i slavi Slavena. Posebnu vrijednost lokalitetu daje i njegova povezanost s Arheološkom zbirkom i lapidarijem „Dr. Grga Novak”, dok projekt obnove nekadašnjeg samostanskog kompleksa otvara novo poglavlje u očuvanju hvarske kulturne baštine.

Crkva sv. Marka – povijesni spomenik iznad hvarske rive

Crkva sv. Marka nalazi se u zapadnom dijelu povijesne jezgre Hvara, na blagoj uzvisini nedaleko od glavnog gradskog trga i luke.

Njezin visoki kameni zvonik jedan je od najprepoznatljivijih elemenata hvarske panorame. Posebno se ističe kada se grad promatra s mora, iz luke ili s tvrđave Fortica.

Iako se na Google Mapsu vodi kao crkva, danas nije riječ o očuvanoj bogoslužnoj građevini u kojoj se redovito održavaju mise, nego o ostacima nekadašnje dominikanske crkve i samostana.

Veći dio crkvenog prostora ostao je bez krova, dok su sačuvani dijelovi zidova, nekadašnje svetište i monumentalni zvonik.

Ovaj spoj očuvane arhitekture i otvorenog prostora čini sv. Marka drukčijim od ostalih hvarskih crkava.

Lokalitet je važan ne samo zbog sakralne povijesti, nego i zbog povezanosti s političkim životom srednjovjekovne Hvarske komune, renesansnom književnošću i arheološkim istraživanjima otoka.

Povijest dominikanskog samostana i crkve sv. Marka

Dominikanski samostan i crkva sv. Marka prvi put se spominju 1312. godine, u vrijeme kada je Hvar već bio značajno pomorsko, trgovačko i upravno središte istočne obale Jadrana.

Red dominikanaca, poznat po propovjedničkom djelovanju, obrazovanju i teološkoj tradiciji, imao je važnu ulogu u kulturnom životu srednjovjekovnih dalmatinskih gradova.

Posveta svetom Marku posebno je zanimljiva jer nije bila uobičajena za dominikanske samostane. Povezuje se s pokroviteljstvom Venecije, čiji je zaštitnik sveti Marko Evanđelist.

Crkva je tijekom stoljeća više puta proširivana i preuređivana.

Njezini današnji ostaci najvećim dijelom potječu iz 16. i 17. stoljeća, kada je prvotna građevina dobila razvijeniji oblik.

U vrijeme svojeg najvećeg značaja bila je trobrodna crkva s više oltara, bogatim umjetničkim inventarom i grobnicama uglednih hvarskih obitelji.

Godine 1579. u njoj je zabilježeno sedam oltara, što pokazuje koliko je samostanska crkva bila važna i bogato opremljena.

Dominikanski samostan ukinut je početkom 19. stoljeća, tijekom francuske uprave Dalmacijom.

Nakon ukidanja, veliki dio kompleksa bio je srušen ili prenamijenjen, a crkvene umjetnine prenesene su u druge sakralne građevine na otoku.

Od nekadašnjeg samostanskog sklopa danas je ostao vrijedan arhitektonski spomenik koji čuva uspomenu na više od pet stoljeća dominikanske prisutnosti u Hvaru.

Mjesto okupljanja Velikog vijeća Hvarske komune

Crkva sv. Marka nije služila isključivo vjerskim potrebama.

Tijekom 14. i 15. stoljeća u njoj se sastajalo Veliko vijeće Hvarske komune, tijelo u kojem su predstavnici gradskog plemstva sudjelovali u upravljanju komunom.

U srednjovjekovnom Hvaru crkveni i javni život bili su snažno povezani. Velike samostanske crkve pružale su dovoljno prostora za okupljanja, svečanosti i donošenje važnih odluka.

Sastanci vijeća u crkvi sv. Marka pokazuju njezinu važnost u tadašnjem političkom sustavu.

Hvarska komuna obuhvaćala je široko otočko područje, a njezina uprava tijekom stoljeća razvijala se pod utjecajem lokalnog plemstva i Mletačke Republike.

Činjenica da je upravo ova crkva bila jedno od mjesta okupljanja gradskih vijećnika daje joj posebno značenje u povijesti Hvara.

Ona nije bila samo dio samostanskog života, nego i prostor u kojem su se raspravljala pitanja važna za funkcioniranje otočke zajednice.

Vinko Pribojević i znameniti govor iz 1525. godine

Jedan od najvažnijih događaja povezanih s crkvom sv. Marka dogodio se 1525. godine.

Tada je hvarski dominikanac i humanist Vinko Pribojević u crkvi održao znameniti govor O podrijetlu i slavi Slavena, poznat i pod latinskim nazivom De origine successibusque Slavorum.

Pribojević je pripadao intelektualnom krugu renesansnog humanizma, a svojim se govorom nastojao osvrnuti na povijest i kulturno značenje slavenskih naroda.

Njegovo djelo jedno je od važnih ostvarenja hrvatske renesansne historiografije i ranog oblikovanja ideje o zajedničkom slavenskom podrijetlu.

Govor je osobito zanimljiv i zato što donosi podatke o povijesti Hvara, otoka i njegovih stanovnika.

Kasnije je objavljen u Veneciji, čime je postao dostupan znatno širem krugu čitatelja.

Povezanost sv. Marka s Vinkom Pribojevićem ovom lokalitetu daje posebno mjesto u hrvatskoj kulturnoj i književnoj povijesti.

Rijetke su hvarske građevine koje se mogu povezati s tako važnim intelektualnim događajem iz razdoblja renesanse.

Renesansni zvonik – jedan od najljepših u Hvaru

Najpoznatiji i najbolje očuvani dio nekadašnje crkve sv. Marka njezin je monumentalni renesansni zvonik.

Podignut je u drugoj polovici 16. stoljeća, a njegova se izvedba povezuje s poznatom graditeljskom radionicom Bokanić.

Zvonik se ističe vitkim proporcijama, bogatom obradom kamena i skladnim rasporedom arhitektonskih elemenata.

Na višim katovima nalaze se bifore i trifore, odnosno prozorski otvori podijeljeni stupićima na dva ili tri dijela.

Posebno je prepoznatljiv njegov završetak: otvorena osmerokutna lođa s kamenim piramidalnim krovom.

Za razliku od zvonika s kupolastim završecima, piramidalni vrh daje mu naglašenu vertikalnost i elegantan izgled.

Svojim proporcijama i ukrasima pripada najvažnijim primjerima renesansne sakralne arhitekture grada Hvara.

Zanimljiv je i njegov odnos prema zvonicima hvarske katedrale i Franjevačkog samostana, s kojima čini prepoznatljivu skupinu povijesnih tornjeva u gradskoj panorami.

Obnova zvonika nakon udara groma

Današnji izgled zvonika rezultat je i jedne važne obnove iz 19. stoljeća.

Njegov gornji dio bio je oštećen udarom groma, zbog čega je bilo potrebno rekonstruirati završni dio građevine.

Obnova je izvedena 1894. godine prema projektu arhitekta Aloisa Hausera.

Tijekom rekonstrukcije nastojalo se očuvati izvorne proporcije i renesansni izgled zvonika, uključujući karakterističan piramidalni završetak.

Zahvaljujući tom zahvatu zvonik je sačuvao svoj prepoznatljiv oblik i ostao jedan od vizualnih simbola Hvara.

Njegova važnost posebno dolazi do izražaja kada se grad promatra s povišenih položaja, gdje se jasno vidi odnos između katedrale, Franjevačkog samostana i sv. Marka.

Grobnice hvarskih plemićkih obitelji

Unutar nekadašnje crkve nalaze se brojne povijesne grobne ploče.

Potječu iz razdoblja od 15. do 18. stoljeća i pripadale su uglednim hvarskim obiteljima.

Mnoge su ukrašene grbovima, natpisima i kamenim reljefima koji svjedoče o društvenom položaju pokojnika i tradiciji pokapanja u crkvenim prostorima.

Posebno je zanimljiv grob Antuna Lucića, sina poznatog hvarskog renesansnog pjesnika Hanibala Lucića.

U prostoru nekadašnje crkve nalazi se i grob hvarskog skladatelja Josipa Raffaellija, koji je živio od 1767. do 1843. godine.

Grobne ploče danas predstavljaju vrijedan izvor za proučavanje povijesti hvarskih obitelji, heraldike i klesarske umjetnosti.

Njihov raspored također pruža tragove o starijim fazama gradnje.

Položaj najstarijih grobnica pokazuje da je crkva u 15. stoljeću bila manja nego u kasnijim razdobljima, prije proširenja tijekom 16. i 17. stoljeća.

Arheološka zbirka i lapidarij „Dr. Grga Novak”

Prostor nekadašnje dominikanske crkve povezan je i s jednom od najvažnijih muzejskih zbirki otoka Hvara.

Arheološka zbirka i lapidarij „Dr. Grga Novak” osnovana je 1966. godine kao dio Muzeja hvarske baštine.

Ime nosi po Grgi Novaku, znamenitom hrvatskom povjesničaru i arheologu rođenom u Hvaru 1888. godine.

Novak je među prvima sustavno istraživao prapovijesne lokalitete na otoku, uključujući Grapčevu i Markovu špilju.

Arheološka zbirka obuhvaća predmete koji svjedoče o životu na Hvaru od prapovijesti do kasne antike.

Među predmetima nalaze se keramičke posude, kameno i koštano oruđe, ulomci opsidijana, antički novac, uljanice, amfore i ostaci brodske opreme.

Lapidarij obuhvaća kamene spomenike, reljefe, grbove, natpise i arhitektonske ulomke iz različitih razdoblja hvarske povijesti.

Posebno su vrijedne renesansne grobne ploče s grbovima nekadašnjih plemićkih obitelji.

Zbirka se povijesno nalazila u dijelu nekadašnje apside, a kameni spomenici bili su raspoređeni unutar otvorenog prostora crkve.

Zbog projekta sanacije i rekonstrukcije kompleksa muzejski prostor nije dostupan kao redovita stalna izložba. Povijest zbirke ipak ostaje važan dio identiteta sv. Marka.

Sveti Marak – povijesna četvrt Hvara

Područje oko crkve poznato je pod nazivom Sveti Marak, prema nekadašnjem dominikanskom samostanu.

Riječ je o dijelu stare gradske jezgre koji se nalazi nešto iznad obalne šetnice.

Uličice, kamene kuće i stari zidovi zadržali su prepoznatljiv izgled tradicionalnog dalmatinskog grada.

Za razliku od otvorene i prometne rive, ovo područje pruža mirniji ugođaj i zanimljive poglede na povijesnu arhitekturu.

Zvonik sv. Marka dominira okolicom i važan je orijentir tijekom šetnje zapadnim dijelom stare jezgre.

Zbog njegove visine i položaja, lako ga je prepoznati s više različitih mjesta u gradu.

U neposrednom okruženju nalaze se i drugi povijesni elementi nekadašnjeg samostanskog sklopa, uključujući kamene zidove i tragove starijih građevinskih faza.

Obnova crkve sv. Marka i budući muzej

Nekadašnji samostanski kompleks sv. Marka posljednjih je godina postao predmet opsežnog projekta obnove i revitalizacije.

Projekt predviđa očuvanje povijesnih ostataka crkve te izgradnju i uređenje suvremenog prostora za Muzej hvarske baštine.

Cilj je povezati staru arhitekturu s novim muzejskim sadržajima, omogućiti kvalitetniju prezentaciju arheološke i kulturnopovijesne građe te ponovno aktivirati jedan od važnih prostora povijesne jezgre.

U planiranom konceptu posebna je pozornost posvećena očuvanju izvornih kamenih zidova, zvonika i nekadašnjeg crkvenog prostora.

Projekt uključuje i mogućnost nove interpretacije kompleksa kao mjesta za izložbe i kulturna događanja.

Sanacijski radovi na kompleksu započeli su u februaru 2026. godine.

Zbog takvih zahvata prostor se ne može promatrati kao stalno otvorena turistička znamenitost s redovitim pristupom unutrašnjosti.

Neovisno o obnovi, zvonik i sačuvani dijelovi građevine ostaju važan dio povijesne panorame grada Hvara.

Kako doći do crkve sv. Marka?

Crkva sv. Marka nalazi se u zapadnom dijelu povijesne jezgre Hvara, nedaleko od gradske rive.

Do nje se najjednostavnije dolazi pješice.

Od Trga sv. Stjepana potrebno je krenuti prema zapadnom dijelu starog grada i nastaviti kamenim ulicama u smjeru prepoznatljivog zvonika.

Šetnja iz središta traje približno pet do deset minuta, ovisno o polazištu.

Put uključuje kraći uspon i kamene ulice sa stubama, pa je preporučljiva udobna obuća.

Automobilom nije moguće pristupiti neposredno uz građevinu kao klasičnom turističkom objektu jer se nalazi unutar povijesne urbane cjeline.

Posjetitelji koji dolaze automobilom mogu koristiti javna parkirališta izvan najuže pješačke zone i nastaviti pješice.

Za vrijeme radova ili organiziranih događanja pojedini prilazi mogu biti ograničeni.

Što još posjetiti u blizini?

Položaj crkve sv. Marka omogućuje jednostavno povezivanje obilaska s drugim važnim hvarskim znamenitostima.

Na glavnom gradskom trgu nalazi se katedrala sv. Stjepana, jedna od najvažnijih sakralnih građevina na otoku.

Uz trg se nalazi Arsenal s Hvarskim kazalištem, osnovanim 1612. godine, koje zauzima posebno mjesto u povijesti europskog javnog kazališta.

Nedaleko se nalaze gradska lođa i kula sa satom Leroj, ostaci nekadašnjeg upravnog središta Hvara.

Za šetnju uz more zanimljiva je gradska riva, odakle se otvara pogled prema Paklenim otocima.

Iznad stare jezgre uzdiže se tvrđava Fortica, s koje se može posebno dobro uočiti zvonik sv. Marka među kamenim kućama i crvenim krovovima grada.

Obilazak ovih znamenitosti pruža cjelovit pogled na povijest Hvara, od njegova srednjovjekovnog političkog života do renesansne umjetnosti i suvremene kulture.

Zašto posjetiti crkvu sv. Marka u Hvaru?

Crkva sv. Marka jedna je od povijesno najzanimljivijih građevina grada Hvara, iako je danas sačuvana samo djelomično.

Njezina važnost daleko nadilazi sakralnu arhitekturu.

U njoj su se sastajali članovi Velikog vijeća Hvarske komune, a 1525. godine Vinko Pribojević održao je govor koji je ostavio važan trag u hrvatskoj renesansnoj kulturi.

Sačuvani renesansni zvonik pripada najljepšim arhitektonskim detaljima grada, dok grobne ploče, kameni reljefi i povijest arheološke zbirke otkrivaju bogatstvo hvarske prošlosti.

Projekt obnove dodatno potvrđuje vrijednost ovog mjesta za budućnost otočke kulturne baštine.

Čak i kada unutrašnjost nije dostupna za razgledavanje, crkva sv. Marka ostaje znamenitost koju vrijedi upoznati tijekom šetnje starim dijelom Hvara, osobito zbog njezina zvonika i neobične povijesne priče.

Korisne informacije

  • Vrsta znamenitosti: Ostaci povijesne dominikanske crkve i samostana
  • Prvi pisani spomen kompleksa: 1312. godina
  • Razdoblje sačuvanih ostataka: Pretežno 16. i 17. stoljeće
  • Arhitektonska posebnost: Monumentalni renesansni zvonik s biforama, triforama i piramidalnim završetkom
  • Obnova zvonika: 1894. godine, prema projektu Aloisa Hausera
  • Povijesna važnost: Nekadašnje mjesto sastajanja Velikog vijeća Hvarske komune
  • Znameniti događaj: Govor Vinka Pribojevića o podrijetlu i slavi Slavena 1525. godine
  • Povijesni spomenici: Grobne ploče i grbovi hvarskih obitelji od 15. do 18. stoljeća
  • Muzejska baština: Povijesni prostor Arheološke zbirke i lapidarija „Dr. Grga Novak”
  • Status: Kulturno dobro u postupku obnove i revitalizacije
  • Razgledavanje: Vanjski izgled i zvonik; pristup unutrašnjosti ovisi o tijeku radova
  • Pristup: Pješice kamenim ulicama stare jezgre, uz kraći uspon
  • Parking: Javna parkirališta izvan povijesne pješačke zone
  • U blizini: Katedrala sv. Stjepana, Arsenal, Hvarsko kazalište, gradska lođa i tvrđava Fortica
  • Preporučeno za: Ljubitelje povijesti, renesansne arhitekture, arheologije i kulturne baštine