Staro groblje i grob Vesne Parun u Grohotama

Staro groblje u Grohotama smješteno je uz crkvu sv. Stjepana Prvomučenika, u historijskom dijelu mjesta. To je miran i mali prostor okružen kamenim zidovima, starim nadgrobnim spomenicima i visokim stablima, a najpoznatije počivalište na groblju pripada hrvatskoj pjesnikinji Vesni Parun.

Vesna Parun rođena je 1922. godine na otoku Zlarinu, a preminula je 2010. godine. Iako nije rođena na Šolti, bila je povezana s otokom preko majčine porodice i obiteljskih korijena u Grohotama. Prema vlastitoj želji, pokopana je na starom groblju uz crkvu sv. Stjepana, u blizini groba svog djeda Ante Mateljana Jukića.

Njezin grob lako je prepoznati po jednostavnoj svijetloj kamenoj ploči s uklesanim imenom i godinama života. Iznad groba nalazi se kameni križ, a uz njega se često mogu vidjeti cvijeće, svijeće i mali znakovi pažnje koje ostavljaju mještani, učenici i poštovatelji njezina književnog stvaralaštva.

Grob nije uređen kao veliki memorijalni kompleks. Njegova jednostavnost i položaj u sjeni stabala doprinose tihom ozračju starog otočnog groblja. Posjetitelji obično dolaze pojedinačno, bez organiziranih obilazaka, kako bi zastali uz grob, ostavili cvijet ili se prisjetili neke od njezinih pjesama.

Vesna Parun smatra se jednom od najznačajnijih hrvatskih pjesnikinja 20. stoljeća. Pisala je lirsku poeziju, prozu, dramske tekstove i djela za djecu, a tokom dugog stvaralačkog života objavila je veliki broj knjiga. U njezinoj poeziji često se pojavljuju teme ljubavi, samoće, prirode, prolaznosti i položaja pojedinca u svijetu.

Šolta čuva uspomenu na pjesnikinju kroz kulturne programe i manifestaciju Dani Vesne Parun. Prigodna okupljanja održavaju se oko datuma njezina rođenja, 10. aprila, te godišnjice smrti, 25. oktobra. Tom prilikom na grob se polažu cvijeće i svijeće, a učenici i kulturni radnici čitaju njezine stihove.

Staro groblje zanimljivo je i neovisno o grobu Vesne Parun. Na njemu se mogu vidjeti stariji kameni nadgrobni spomenici i jednostavne obiteljske grobnice koje govore o generacijama stanovnika Grohota. Uz crkvu se nalaze i ostaci starokršćanske bazilike te kameni sarkofazi, pa se na malom prostoru susreću tragovi različitih razdoblja otočne povijesti.

Groblje se i danas koristi, stoga ga treba posjećivati uz odgovarajuće poštovanje. Potrebno je kretati se postojećim prolazima, govoriti tiho i izbjegavati fotografiranje drugih posjetitelja, sprovoda ili privatnih obiteljskih grobnica. Fotografiranje groba Vesne Parun obično nije problematično kada se obavlja diskretno.

Za obilazak ne postoji ulaznica ni određeno turističko radno vrijeme. Groblje se može posjetiti tokom dana, ali posjet treba izbjegavati za vrijeme sprovoda i većih vjerskih obreda. U večernjim satima prostor nije prilagođen turističkom razgledavanju.

Od središnjeg dijela Grohota do crkve i starog groblja stiže se za nekoliko minuta pješice. Visoki zvonik crkve sv. Stjepana vidljiv je iz većeg dijela mjesta i predstavlja najbolji orijentir.

Neposredno uz groblje nema velikog turističkog parkirališta. Ulice oko stare jezgre su mjestimice uske, pa je najbolje ostaviti automobil na dopuštenom prostoru uz širu cestu i posljednji dio prijeći pješice. Tokom misa, pogreba i blagdana parkirna mjesta u blizini mogu biti zauzeta.

Površina groblja sastoji se od kamenih prolaza, stepenica i mjestimice neravne podloge. Osobama smanjene pokretljivosti pristup pojedinim dijelovima može biti otežan, pa je dobro provjeriti najpraktičniji ulaz prije dolaska.

Posjet starom groblju i grobu Vesne Parun najbolje je povezati s obilaskom crkve sv. Stjepana, ostataka starokršćanske bazilike i stare jezgre Grohota. Riječ je o tihom i nenametljivom mjestu koje nema obilježja klasične turističke atrakcije, ali nosi snažnu književnu, povijesnu i emotivnu vrijednost.