Staro groblje i grob Vesne Parun u Grohotama

Staro groblje u Grohotama se nalazi uz crkvu sv. Stefana Prvomučenika, u istorijskom delu mesta. To je miran, mali prostor okružen kamenim zidovima, starim nadgrobnim spomenicima i visokim stablima, a najpoznatije počivalište na groblju pripada hrvatskoj pesnikinji Vesni Parun.

Vesna Parun rođena je 1922. godine na otoku Zlarinu, a umrla je 2010. godine. Iako nije rođena na Šolti, bila je povezana s otokom preko majčine porodice i porodičnih korena u Grohotama. Prema vlastitoj želji, pokopana je upravo na starom groblju uz crkvu sv. Stefana, u blizini groba svog dede Ante Mateljana Jukića.

Njen grob lako je prepoznati po jednostavnoj svetloj kamenoj ploči s ugraviranim imenom i godinama života. Iznad groba se nalazi kameni krst, a uz njega se često mogu videti cveće, sveće i mali znakovi pažnje koje ostavljaju stanovnici, učenici i poštovaoci njenog književnog stvaralaštva.

Grob nije uređen kao veliki memorijalni kompleks. Njegova jednostavnost i položaj u senci stabala doprinose mirnoj atmosferi starog otočkog groblja. Posetioci obično dolaze pojedinačno, bez organizovanih obilazaka, kako bi zastali uz grob, ostavili cveće ili se prisetili nekih od njenih pesama.

Vesna Parun se smatra jednom od najznačajnijih hrvatskih pesnikinja 20. veka. Pisala je lirsku poeziju, prozu, dramske tekstove i dela za decu, a tokom dugog stvaralačkog života objavila je veliki broj knjiga. U njenoj poeziji često se pojavljuju ljubav, samoća, priroda, prolaznost i položaj pojedinca u svetu.

Šolta čuva uspomenu na pesnikinju kroz kulturne programe i manifestaciju Dani Vesne Parun. Prigodna okupljanja se održavaju oko datuma njenog rođenja, 10. aprila, i godišnjice smrti, 25. oktobra. Tom prilikom na grob se polažu cveće i sveće, a učenici i kulturni radnici čitaju njene stihove.

Staro groblje je zanimljivo i nezavisno od groba Vesne Parun. Na njemu se mogu videti stariji kameni nadgrobni spomenici i jednostavne porodične grobnice koje govore o generacijama stanovnika Grohota. Uz crkvu se nalaze i ostaci starokršćanske bazilike, kao i kameni sarkofazi, pa se na malom prostoru susreću tragovi različitih perioda otočke istorije.

Groblje se i danas koristi, stoga ga treba posetiti uz odgovarajuće poštovanje. Potrebno je kretati se postojećim prolazima, govoriti tiho i izbegavati fotografisanje drugih posetilaca, sahrana ili privatnih porodičnih grobnica. Fotografisanje groba Vesne Parun obično nije problematično kada se obavlja diskretno.

Za obilazak ne postoji ulaznica ni određeno turističko radno vreme. Groblje se može posetiti tokom dana, ali poset treba izbegavati za vreme sahrana i većih verskih obreda. U večernjim satima prostor nije prilagođen turističkom razgledanju.

Od centralnog dela Grohota do crkve i starog groblja stiže se za nekoliko minuta peške. Visoki zvonik crkve sv. Stefana vidljiv je iz većeg dela mesta i predstavlja najbolji orijentir.

Neposredno uz groblje nema velikog turističkog parkinga. Ulice oko stare jezgre su mestimično uske, pa je automobil najbolje ostaviti na dozvoljenom prostoru uz širu ulicu i poslednji deo preći peške. Tokom misa, sahrana i praznika, parking mesta u blizini mogu biti zauzeta.

Površina groblja se sastoji od kamenih prolaza, stepenica i mestimično neravne podloge. Osobama smanjene pokretljivosti pristup pojedinim delovima može biti otežan, pa je pre dolaska dobro proveriti najpraktičniji ulaz.

Poset starom groblju i grobu Vesne Parun najbolje je povezati s obilaskom crkve sv. Stefana, ostataka starokršćanske bazilike i stare jezgre Grohota. Reč je o tihom i nenametljivom mestu koje nema obeležja klasične turističke atrakcije, ali nosi snažnu književnu, istorijsku i emotivnu vrednost.