Split zaista, po obimu svoje sportske aktivnosti, te postignutim rezultatima njegovih sportaša, poglavito broju sudionika Olimpijskih igara, kao i broju olimpijskih medaljonoša, predstavlja metropolu hrvatskog športa.Taj, za neke pretenciozan naziv, sportski radnici Splita potkrepljuju podatkom da u svijetu ne postoji jedno gradsko područje, s oko 200.000 stanovnika, koje ima ovoliki broj uspješnih sportaša. Naime, splitski sportaši predstavljaju, približno, trećinu svih hrvatskih sudionika Olimpijskih igara, odnosno olimpijskih medaljonoša, uz brojne svjetske, europske i regionalne medaljonoše. Split je bio domaćin mnogih značajnih sportskih priredbi od svjetskih, europskih i regionalnih prvenstava do šahovske olimpijade za žene. Bez sumnje tu posebno mjesto zauzimaju VIII. mediteranske igre 1979., koje predstavljaju prekretnicu u splitskom sportu, kako po svojoj izvrsnoj organizaciji i veličini, tako i po izgrađenim sportskim objektima koji su ostali splitskim sportašima na korištenje. Iza ove veličanstvene sportske priredbe ostala je i vrlo bogata dokumentacija pod nazivom Zbirka MIS-a. Napred spomenuta bujna sportska aktivnost, koja svoje korjene vuče još od kraja XIX. stoljeća, kada su se u Splitu počele osnivati sportske udruge, dala je i bogatu sportsku ostavštinu, koja je i uvjetovala da se pojavi ideja o osnivanju Muzeja sporta. Od brojnih ideja i napisa izdvajamo napis Zdravka Reića objavljen u Slobodnoj Dalmaciji, 11. rujna 1968., u kojem iznosi ideju poznatog i uvaženog splitskog sportskog povjesničara Duška Marovića, o osnivanju Muzeja sporta - Split.Također navodimo i članak Ante Fabjana, od 31. siječnja 1982., u kojem predlaže osnivanje Muzeja VIII. mediteranskih igara, kao i dopis Antuna - Tona Petrića, od 11. studenoga 1986., upućen tijelima Saveza za fizičku kulturu općine Split, o otvaranju Muzeja sporta - Split.