Vela Straža na Šolti – najviši vrh otoka i vidikovac iznad Gornjeg Sela

Vela Straža se nalazi iznad Gornjeg Sela, na istočnom dijelu Šolte, i sa svojih 237 metara najviši je vrh otoka. Iako nije visok ni zahtjevan planinarski uspon, ovo je jedno od najboljih mjesta za uživanje u pogledu na istočnu Šoltu, Stomorsku, Splitska vrata i susjedni Brač.

Do vrha se najčešće dolazi iz Gornjeg Sela preko svetišta Gospe od Stomorja. Od sela treba računati na otprilike pola sata do 40 minuta laganog hoda, dok je od crkve do samog vrha ostalo još samo desetak minuta uspona.

Vela Straža je najljepša rano ujutro ili predvečer. Tada sunce nije prejako, zrak je čišći, a s vrha se lakše razaznaju okolni otoci i morski prolazi.

Pogled s najvišeg vrha Šolte

Iako je visoka samo 237 metara, Vela Straža pruža širok pogled jer se nalazi iznad strmih padina istočnog dijela otoka.

Prema istoku se vide Splitska vrata, morski prolaz između Šolte i Brača. Iza njih se otvara pogled prema Braču, dok se prema jugu vidi otvoreno more i dio razvedene južne obale Šolte.

Prema sjeveru se pruža pogled prema Stomorskoj, Nečujmu i kopnu, a za vedrih dana vidljivost seže mnogo dalje prema srednjodalmatinskim otocima.

Na vrhu nema uređene platforme s ogradom ni turističkog teleskopa. Pogled se otvara s kamenitog terena oko križa, pa treba paziti pri hodanju, osobito kada je kamen mokar ili kada puše jači vjetar.

Zašto se zove Vela Straža

Naziv Vela Straža doslovno znači velika straža ili veliko mjesto za nadzor. Položaj vrha omogućavao je promatranje pomorskih pravaca oko istočnog dijela Šolte i prolaza prema Braču.

Takve uzvisine su bile važne mnogo prije suvremenih cesta i komunikacija. S njih se mogao uočiti dolazak brodova, moguća opasnost s mora ili kretanje duž otočne obale.

Na Veloj Straži nalazi se i prapovijesni lokalitet, odnosno velika kamena gomila povezana s ilirskim razdobljem. Danas nije uređena kao arheološki park, pa dio posjetitelja može proći pokraj nje ne shvaćajući da kamenje na vrhu nije samo prirodna formacija.

Kamenje se ne smije pomicati, odnositi niti slagati u nove gomile. Hodanje po vrhu starih struktura također može oštetiti lokalitet.

Veliki kameni križ

Najprepoznatljiviji znak na vrhu je veliki kameni križ postavljen na zidano postolje. Podignut je 1925. godine u povodu tisućite obljetnice Hrvatskog Kraljevstva i kralja Tomislava.

Križ je obnovljen 1993. godine i danas služi kao glavni orijentir na vrhu. Uz njega se nalaze oznaka nadmorske visine i planinarski žig.

Vela Straža zbog križa nije samo vidikovac i planinarska točka. Lokalno je povezana i s vjerskim okupljanjima, posebno s križnim putem koji se održava od svetišta Gospe od Stomorja prema vrhu.

Kako doći iz Gornjeg Sela

Najčešći početak šetnje je u Gornjem Selu. Od župne crkve sv. Ivana Krstitelja kreće se cestom prema Stomorskoj, a zatim se odvaja prema svetištu Gospe od Stomorja.

Do svetišta vodi uglavnom uređena i dijelom asfaltirana cesta. Nakon crkve nastavlja se širim makadamskim putem koji se postupno penje prema križu.

Od središta Gornjeg Sela do vrha treba računati na otprilike 35 minuta hoda normalnim tempom. Vrijeme ovisi o mjestu polaska, vrućini i zaustavljanju kod crkve.

Staza nije tehnički zahtjevna i nema penjanja po stijenama. Ipak, završni dio je kamenit, a ponegdje ima rastresitog šljunka, pa su tenisice ili lagane planinarske cipele bolji izbor od japanki.

Kraća varijanta od Gospe od Stomorja

Do svetišta Gospe od Stomorja moguće je doći automobilom, a zatim nastaviti pješice prema vrhu.

Od prostora uz crkvu do križa ostaje kratak uspon širokim makadamskim putem. Ovisno o tempu, potrebno je otprilike pet do deset minuta.

Ova varijanta odgovara posjetiteljima koji ne žele hodati cijelim putem iz Gornjeg Sela, ali ipak žele vidjeti vrh i pogled.

Kod svetišta postoji ograničen prostor za nekoliko automobila, ali ne treba očekivati uređeno veliko parkiralište. Za vrijeme misa, hodočašća i Velike Gospe prostor može biti pun.

Automobil se ne smije ostavljati pred ulazom u groblje, na putu prema vrhu ili na mjestu potrebnom za okretanje drugih vozila.

Može li se do vrha automobilom?

Makadamski put vodi vrlo blizu vrha, ali automobilom nije preporučljivo nastavljati bez potrebe. Put je prvenstveno pogodan za pješake, bicikliste i službena vozila, a mogućnost okretanja i mimoilaženja je ograničena.

Najbolje je automobil ostaviti kod svetišta i posljednji dio prijeći pješice. Šetnja je kratka, a time se izbjegava oštećivanje puta, prašina i ometanje drugih posjetitelja.

Kamperi i veća vozila nisu praktična ni na prilazu crkvi ni na završnom makadamu.

Vela Straža biciklom

Vela Straža je dio otočnih biciklističkih ruta kroz istočnu Šoltu. Pristup kombinira asfalt, makadam i nekoliko uspona, pa je prikladniji za brdski, trekking ili električni bicikl nego za cestovni bicikl s vrlo uskim gumama.

Završni uspon nije dug, ali podloga može biti rastresita. Pri spuštanju treba voziti sporije zbog kamenja, pješaka i mogućih vozila iz suprotnog smjera.

Ljeti je najbolje krenuti rano jer na otvorenim dijelovima puta nema mnogo hlada.

Križni put na Veliki petak

Od svetišta Gospe od Stomorja do Vele Straže tradicionalno se održava križni put. U njemu sudjeluju vjernici iz Gornjeg Sela i drugih šoltanskih mjesta.

Postaje križnog puta nalaze se uz stazu prema vrhu, čime su crkva i Vela Straža povezane u jednu vjersku cjelinu.

Posjetitelji koji se nađu na stazi tijekom procesije trebaju poštovati mir okupljanja, ne prolaziti biciklom kroz skupinu i ne fotografirati sudionike bez dopuštenja.

Kada je najbolje posjetiti Velu Stražu

Proljeće i rana jesen su najbolji za hodanje. Temperature su ugodnije, vegetacija zelenija, a vidljivost je često bolja nego tijekom ljetne izmaglice.

Ljeti treba krenuti rano ujutro ili predvečer. Na većem dijelu završnog uspona nema potpunog hlada, a kamen se brzo zagrije.

Za jakog vjetra na vrhu može biti neugodno i mnogo hladnije nego u Gornjem Selu ili Stomorskoj. Treba ponijeti laganu jaknu izvan ljeta i držati se dalje od strmih rubova.

Nakon kiše kamen i zemlja mogu biti skliski. Iako je staza kratka, tada treba hodati sporije.

Što ponijeti

Za kratki izlet dovoljno je ponijeti:

  • vodu
  • zaštitu od sunca
  • stabilnu obuću
  • šešir ili kapu
  • mobitel s napunjenom baterijom
  • laganu jaknu kada puše

Na vrhu nema kioska, restorana, toaleta ni izvora pitke vode. Najbliža opskrba nalazi se u Gornjem Selu ili Stomorskoj.

Posjet s djecom

Vela Straža može biti dobar kratki izlet za obitelji s djecom koja mogu samostalno hodati po makadamu i kamenju.

Staza od Gospe od Stomorja nije duga, ali na vrhu nema zaštitne ograde. Djecu treba držati uz sebe, posebno kod kamenitih rubova i za jakog vjetra.

Dječja kolica nisu praktična na završnom makadamskom dijelu. Za sasvim malu djecu bolja je nosiljka.

Osobama smanjene pokretljivosti pristup može biti otežan zbog neravne podloge i završnog uspona.

Što posjetiti u blizini

Izlet na Velu Stražu najbolje je povezati s crkvom Gospe od Stomorja, poznatom i kao Gospa u Borima. Svetište se nalazi neposredno ispod vrha i okruženo je borovom šumom i starim grobljem.

U Gornjem Selu vrijedi posjetiti župnu crkvu sv. Ivana Krstitelja, prošetati starom kamenom jezgrom ili otići na ručak ili večeru u Konobu Štandarac.

Nakon šetnje može se spustiti prema Stomorskoj, gdje se nalaze riva, restorani, kafići i plaže.

Zašto posjetiti Velu Stražu

Vela Straža nije zahtjevan planinarski vrh, ali pruža mnogo za relativno malo hodanja. U jednom kratkom izletu spajaju se priroda, pogled na more, prapovijesni lokalitet, kameni križ i staro marijansko svetište.

Najviše će se svidjeti posjetiteljima koji žele vidjeti Šoltu iz drukčije perspektive. S vrha se jasno razumije položaj otoka između kopna, Brača i otvorenog mora te važnost mjesta s kojeg su se stoljećima mogli nadzirati pomorski pravci.

Za osnovni obilazak dovoljno je izdvojiti oko sat vremena ako se kreće od Gospe od Stomorja, odnosno nešto više ako se polazi iz središta Gornjeg Sela i zastaje radi fotografiranja.