Vela Straža na Šolti – najviši vrh otoka i vidikovac iznad Gornjeg Sela

Vela Straža se nalazi iznad Gornjeg Sela, na istočnom delu Šolte, i sa svojih 237 metara najviši je vrh otoka. To nije visok ni zahtevan planinarski uspon, ali je jedno od najboljih mesta za pogled na istočnu Šoltu, Stomorsku, Splitska vrata i susedni Brač.

Do vrha se najčešće dolazi iz Gornjeg Sela preko svetišta Gospe od Stomorja. Od sela treba računati na približno pola sata do 40 minuta laganog hoda, dok je od crkve do samog vrha ostalo još samo desetak minuta uspona.

Nama je Vela Straža najlepša rano ujutro ili predveče. Tada sunce nije prejako, vazduh je čistiji, a s vrha se lakše razaznaju okolni otoci i morski prolazi.

Pogled s najvišeg vrha Šolte

Iako je visoka samo 237 metara, Vela Straža pruža vrlo širok pogled jer se nalazi iznad strmih padina istočnog dela otoka.

Prema istoku se vide Splitska vrata, morski prolaz između Šolte i Brača. Iza njih se otvara pogled prema Braču, dok se prema jugu vidi otvoreno more i deo razvedene južne obale Šolte.

Prema severu se pruža pogled prema Stomorskoj, Nečujmu i kopnu, a za vedrih dana vidljivost seže mnogo dalje prema srednjodalmatinskim otocima.

Na vrhu nema uređene platforme s ogradom ni turističkog teleskopa. Pogled se otvara s kamenitog terena oko križa, pa treba paziti pri hodanju, posebno kada je kamen mokar ili kada puše jači vetar.

Zašto se zove Vela Straža

Naziv Vela Straža doslovno znači velika straža ili veliko mesto za nadzor. Položaj vrha omogućavao je posmatranje pomorskih pravaca oko istočnog dela Šolte i prolaza prema Braču.

Takve uzvišice bile su važne mnogo pre savremenih puteva i komunikacija. S njih se mogao uočiti dolazak brodova, moguća opasnost s mora ili kretanje duž otočne obale.

Na Veloj Straži nalazi se i prapovijesni lokalitet, odnosno velika kamena gomila povezana s ilirskim razdobljem. Danas nije uređena kao arheološki park, pa deo posetilaca može proći pored nje ne shvatajući da kamenje na vrhu nije samo prirodna formacija.

Kamenje se ne sme pomicati, odnositi niti slagati u nove gomile. Hodanje po vrhu starih struktura takođe može oštetiti lokalitet.

Veliki kameni križ

Najprepoznatljiviji znak na vrhu je veliki kameni križ postavljen na zidano postolje. Podignut je 1925. godine u povodu hiljadite godišnjice Hrvatskog Kraljevstva i kralja Tomislava.

Križ je obnovljen 1993. godine i danas služi kao glavni orijentir na vrhu. Uz njega se nalaze oznaka nadmorske visine i planinarski žig.

Vela Straža zbog križa nije samo vidikovac i planinarska tačka. Lokalno je povezana i s verskim okupljanjima, posebno s križnim putem koji se održava od svetišta Gospe od Stomorja prema vrhu.

Kako doći iz Gornjeg Sela

Najčešći početak šetnje je u Gornjem Selu. Od župne crkve sv. Ivana Krstitelja kreće se cestom prema Stomorskoj, a zatim se odvaja prema svetištu Gospe od Stomorja.

Do svetišta vodi uglavnom uređena i delimično asfaltirana cesta. Nakon crkve nastavlja se širim makadamskim putem koji se postepeno penje prema križu.

Od središta Gornjeg Sela do vrha treba računati na približno 35 minuta hoda normalnim tempom. Vreme zavisi od mesta polaska, vrućine i zaustavljanja kod crkve.

Staza nije tehnički zahtevna i nema penjanja po stijenama. Ipak, završni deo je kamenit, a ponegde ima rastresitog šljunka, pa su tenisice ili lagane planinarske cipele bolji izbor od japanki.

Kraća varijanta od Gospe od Stomorja

Do svetišta Gospe od Stomorja moguće je doći automobilom, a zatim nastaviti peške prema vrhu.

Od prostora uz crkvu do križa ostaje kratak uspon širokim makadamskim putem. Ovisno o tempu, potrebno je približno pet do deset minuta.

Ova varijanta odgovara posetiocima koji ne žele hodati cijelim putem iz Gornjeg Sela, ali ipak žele videti vrh i pogled.

Kod svetišta postoji ograničen prostor za nekoliko automobila, ali ne treba očekivati uređeno veliko parkiralište. Za vreme misa, hodočašća i Velike Gospe prostor može biti pun.

Automobil se ne sme ostavljati pred ulazom u groblje, na putu prema vrhu ili na mestu potrebnom za okretanje drugih vozila.

Može li se do vrha automobilom?

Makadamski put vodi vrlo blizu vrha, ali automobilom nije dobro nastavljati bez potrebe. Put je prvenstveno pogodan za pešake, bicikliste i službena vozila, a mogućnost okretanja i mimoilaženja ograničena je.

Najbolje je automobil ostaviti kod svetišta i poslednji deo preći peške. Šetnja je kratka, a time se izbegava oštećivanje puta, prašina i ometanje drugih posetilaca.

Kamperi i veća vozila nisu praktični ni na prilazu crkvi ni na završnom makadamu.

Vela Straža biciklom

Vela Straža deo je otočnih biciklističkih ruta kroz istočnu Šoltu. Pristup kombinira asfalt, makadam i nekoliko uspona, pa je prikladniji za brdski, trekking ili električni bicikl nego za cestovni bicikl s vrlo uskim gumama.

Završni uspon nije dug, ali podloga može biti rastresita. Pri spuštanju treba voziti sporije zbog kamenja, pešaka i mogućih vozila iz suprotnog smera.

Ljeti je najbolje krenuti rano jer na otvorenim delovima puta nema mnogo hlada.

Križni put na Veliki petak

Od svetišta Gospe od Stomorja do Vele Straže tradicionalno se održava križni put. U njemu učestvuju vernici iz Gornjeg Sela i drugih šoltanskih mesta.

Postaje križnog puta nalaze se uz stazu prema vrhu, čime su crkva i Vela Straža povezane u jednu versku celinu.

Posetioci koji se nađu na stazi tokom procesije treba da poštuju mir okupljanja, ne prolaze biciklom kroz grupu i ne fotografišu učesnike bez dozvole.

Kada je najbolje posetiti Velu Stražu

Proleće i rana jesen najbolji su za hodanje. Temperature su prijatnije, vegetacija zelenija, a vidljivost je često bolja nego tokom letnje izmaglice.

Ljeti treba krenuti rano ujutro ili predveče. Na većem delu završnog uspona nema potpunog hlada, a kamen se brzo zagreje.

Za jakog vetra na vrhu može biti neugodno i mnogo hladnije nego u Gornjem Selu ili Stomorskoj. Treba poneti laganu jaknu van leta i držati se dalje od strmih rubova.

Nakon kiše kamen i zemlja mogu biti sklizavi. Iako je staza kratka, tada treba hodati sporije.

Šta poneti

Za kratak izlet dovoljno je poneti:

• vodu
• zaštitu od sunca
• stabilnu obuću
• šešir ili kapu
• mobilni telefon s napunjenom baterijom
• laganu jaknu kada puše

Na vrhu nema kioska, restorana, toaleta ni izvora pitke vode. Najbliža opskrba nalazi se u Gornjem Selu ili Stomorskoj.

Poset s decom

Vela Straža može biti dobar kratak izlet za porodice s decom koja mogu samostalno hodati po makadamu i kamenju.

Staza od Gospe od Stomorja nije duga, ali na vrhu nema zaštitne ograde. Decu treba držati uz sebe, posebno kod kamenitih rubova i za jakog vetra.

Dječja kolica nisu praktična na završnom makadamskom delu. Za sasvim malu decu bolja je nosiljka.

Osobama smanjene pokretljivosti pristup može biti otežan zbog neravne podloge i završnog uspona.

Šta posetiti u blizini

Izlet na Velu Stražu najbolje je povezati s crkvom Gospe od Stomorja, poznatom i kao Gospa u Borima. Svetište se nalazi neposredno ispod vrha i okruženo je borovom šumom i starim grobljem.

U Gornjem Selu vredi posetiti župnu crkvu sv. Ivana Krstitelja, prošetati starom kamenom jezgrom ili otići na ručak ili večeru u Konobu Štandarac.

Nakon šetnje može se spustiti prema Stomorskoj, gde se nalaze riva, restorani, kafići i plaže.

Zašto posetiti Velu Stražu

Vela Straža nije zahtevna planinarska tačka, ali pruža mnogo za relativno malo hodanja. U jednom kratkom izletu spajaju se priroda, pogled na more, prapovijesni lokalitet, kameni križ i staro marijansko svetište.

Najviše će se svideti posetiocima koji žele videti Šoltu iz drugačije perspektive. S vrha se jasno razume položaj otoka između kopna, Brača i otvorenog mora te važnost mesta s kojeg su se vekovima mogli nadzirati pomorski pravci.

Za osnovni obilazak dovoljno je izdvojiti oko sat vremena ako se kreće od Gospe od Stomorja, odnosno nešto više ako se polazi iz središta Gornjeg Sela i zastaje radi fotografisanja.