Gdinj na Hvaru – mirne uvale, kameni zaseoci i dve obale otoka

Gdinj je jedno od onih mesta na Hvaru koje se ne može upoznati samo prolaskom glavnom cestom. Središnji deo naselja smešten je u unutrašnjosti istočnog Hvara, na oko 360 metara nadmorske visine, ali područje Gdinja se spušta prema moru na obe strane otoka. Upravo su njegove brojne uvale – neke na južnoj, a neke na severnoj obali – danas glavni razlog zbog kojeg se ovde dolazi na odmor.

Ovo nije Hvar velikih hotela, rive pune kafića i večernjih gužvi. Gdinj je sasvim drugačiji: stare kamene kuće razasute kroz nekoliko zaseoka, masline, suhozidi, aromatično bilje i male obalne uvale do kojih se često spušta uskim lokalnim putevima. Smeštaj je uglavnom raspoređen uz more, dok se svakodnevni život starog sela odvija nekoliko kilometara dalje, uz glavnu otočnu cestu.

Zbog toga Gdinj najbolje odgovara gostima kojima su važniji mir, čisto more i osećaj da su se udaljili od velikih turističkih centara nego šetnica, noćni život i veliki izbor sadržaja na nekoliko minuta hoda.

Gdinj nije jedno kompaktno selo

Jedna od prvih stvari koje treba razumeti pre dolaska jeste da Gdinj nema klasično središte oko kojeg je koncentrisano celo mesto.

Povijesno naselje čini osam zaseoka: Nova Crkva, Stara Crkva, Banovi Dvori, Vrvolići, Visoka, Talkovići, Bonkovići i Dugi Dolac. Između kamenih kuća još se mogu videti stara dvorišta, gospodarske zgrade, suhozidi, maslinici i tragovi nekadašnjeg poljoprivrednog života. Službena turistička stranica Jelse smešta Gdinj na 361 metar nadmorske visine, 25 km istočno od Jelse i 24 km zapadno od Sućuraja.

Od tih starih zaselaka prema moru vode ceste u brojne uvale. Zbog toga oznaka „Gdinj“ kod apartmana ili kuće za odmor ne znači nužno da je smeštaj u samom selu. Objekt može biti nekoliko kilometara dalje, neposredno uz more, na severnoj ili južnoj strani otoka.

To je vrlo važno pri rezervaciji smeštaja: treba proveriti tačnu uvalu, pristup automobilom, parking, završni deo ceste te udaljenost do plaže, prodavnice i restorana.

Dve obale – najveća posebnost Gdinja

Malo mesta na Hvaru turistu daje tako jednostavan izbor između dve potpuno različito orijentisane obale.

Iz Gdinja se može spuštati prema južnoj obali Hvara, otvorenoj prema Korčuli i pučini, ili prema severnoj obali, okrenutoj prema Braču i kopnu. Službeni lokalni izvori upravo dostupnost plažama na obe strane otoka izdvajaju kao jednu od glavnih posebnosti Gdinja, a šire područje ima veliki broj manjih šljunčanih uvala.

To nije važno samo zbog izbora plaže nego i zbog vremena. Kada puše jaka bura, severne uvale mogu biti znatno izloženije. Kod juga je obrnuto – južna obala prima više vetra i talasa. Zato se tokom višednevnog boravka isplati pratiti vetar i prema tome birati stranu otoka.

Južna obala Gdinja – male uvale i otvoreno more

Na južnoj strani nalaze se neke od najpoznatijih gdinjskih uvala: Tvrdni Dolac, Veprinova, Rapak, Torac, Skozanje, Srhov Dolac i Medvidina.

Zajednička im je mirnija atmosfera i relativno mala izgrađenost, ali nisu sve iste. Negde uz plažu postoji nekoliko kuća i ugostiteljski sadržaj, dok su druge uvale znatno osamljenije. Razlikuju se i pristup, količina prirodnog hlada, veličina plaže i mogućnost parkiranja.

Plaže su uglavnom šljunčane ili kombinacija šljunka, kamenja i stena, s čistim morem koje vrlo brzo poprima duboku plavu boju. Na pojedinim mestima morsko dno uz obalu može biti sitnije i ugodnije za ulazak, ali to ne znači da je reč o peščanim plažama.

Tvrdni Dolac i Torac dobar su izbor ako se traži tipična mala hvarska uvala s kućama uz more, dok Skozanje, Srhov Dolac i Medvidina daju još izraženiji osećaj udaljenosti od većih naselja. Veprinova se izdvaja i po restoranu neposredno uz more.

Kod svih ovih uvala pre odlaska vredi proveriti put zasebno. Deo prilaza je asfaltiran, dok na pojedinim pravcima poslednji deo može biti uži, lošiji ili makadamski. Ne treba pretpostaviti da su sve uvale međusobno povezane kvalitetnom obalnom cestom samo zato što na karti izgledaju blizu.

Severna obala – pogled prema Braču i Biokovu

Severna strana Gdinja ima drugačiji karakter. Ovde se nalaze Zaraće kod Gdinja, Veli Kučac, Pobij i Pakomina, a u širem obalnom području prema zapadu nalazi se i Pokrivenik.

Posebno treba razlikovati Zaraće kod Gdinja od poznatijih Velog Zaraća i Malog Zaraća u blizini grada Hvara. To nisu iste lokacije. Zaraće kod Gdinja nalazi se na severnoj obali istočnog dela otoka.

I naziv Veli Kučac vredi zapamtiti – na internet kartama može se pojaviti generički naziv „Kučac beach“, ali lokalni naziv uvale i plaže je Veli Kučac.

Severne uvale često pružaju širok pogled prema Braču, Makarskom primorju i Biokovu. More može biti iznimno mirno i prozirno kada nema vetra, ali bura ovde bitno menja uslove za kupanje. Zato je prognozu dobro proveriti pre spuštanja dugom lokalnom cestom do obale.

Pakomina se razlikuje od potpuno pustih uvala jer uz more postoji restoran, dok je Pobij zanimljiv onima koji traže manju i mirniju obalnu celinu.

Plaže Gdinja – za odmor bez velikih gužvi

Najveća vrednost gdinjskih plaža nije u ležaljkama, vodenim parkovima ili dugim šetnicama. Upravo suprotno.

Ovde se dolazi zbog malih šljunčanih žalova, kamenih obala, bistrog mora i činjenice da se u mnogim uvalama još uvek može provesti dan bez osećaja velikog turističkog mesta.

To ipak znači da treba doći pripremljen. Na manjim plažama često nema tuševa, kabina, prodavnice niti drugog klasičnog plažnog sadržaja. Prirodni hlad takođe nije jednak u svim uvalama, pa je suncobran vrlo koristan ako se planira ceo dan uz more.

Za porodice s malom decom posebno treba proveriti pristup do konkretne plaže. Neke su odmah uz kuće i put, dok druge imaju manje praktičan prilaz ili kamenitije delove obale.

Stari Gdinj vredi upoznati barem jednom

Iako većina gostiju leti najveći deo vremena provodi u uvalama, bilo bi šteta boraviti na ovom području i nikada ne prošetati starim Gdinjem.

Mesto se u povijesnim izvorima veže uz područje Plame, naziv za istočni deo Hvara koji se pojavljuje već u Hvarskom statutu iz 1331. godine. U okolici su pronađene i pretpovijesne grobne gomile, što pokazuje da je ovaj prostor bio korišćen mnogo pre nastanka današnjih zaselaka. Gdinj se vekovima razvijao kao pastirsko i poljoprivredno područje, a tragovi takvog života i danas su vidljivi u rasporedu kuća, kamenim dvorištima i suhozidima.

Broj stanovnika kroz 20. vek snažno je opao – Gdinj je 1910. imao više od 800 stanovnika, dok danas u njemu stalno živi tek nešto više od stotinu ljudi. Upravo zbog toga pojedini stari zaseoci izvan letnje sezone deluju gotovo nestvarno tiho.

Nova i Stara crkva sv. Jurja

Najvažniju sakralnu priču Gdinja čine dve crkve povezane sa sv. Jurjem.

Današnja župna crkva sv. Jurja mučenika nalazi se u zaseoku Nova Crkva i sagrađena je 1901. godine. To je veća kamena crkva s prepoznatljivim trodijelnim zvonikom na preslicu i još uvek je središte župnog života mesta.

Oko 800 metara dalje, u predelu Stara Crkva, nalazi se nekoliko vekova starija Stara crkva sv. Jurja, današnja crkva Gospe od Zdravlja. Potječe iz sredine 16. veka, a prvi se put pisano spominje 1558. godine. Zbog kamenog krova, bočnih kapela i položaja izvan današnjeg središta ima sasvim drugačiji karakter od nove župne crkve.

U Dugom Dolcu nalazi se i crkva sv. Roka, čija je današnja građevina podignuta 1891. na temeljima starije crkvice, dok je u Visokoj mala crkvica sv. Petra.

Fjori Fora Garden – drugačiji pogled na Hvar

Među retkim uređenim atrakcijama u samom Gdinju posebno se izdvaja Fjori Fora Garden.

Vrt je nastao na nekadašnjem vinogradu i poljima lavande i ružmarina, a stare suhozide zadržao je kao deo prostora. Podeljen je na šest tematskih polja posvećenih samoniklom i korisnom bilju Hvara, kroz koja vodi kružna staza. Ideja nije samo pokazati lepo mediteransko bilje nego objasniti kako su ga otočani tradicionalno koristili u ishrani, kozmetici, svakodnevnom životu i starim obrtima.

Za goste koji nekoliko dana provode isključivo uz more ovo je dobar razlog da barem jedno poslepodne odu u unutrašnjost i upoznaju sasvim drugu stranu Hvara.

Gde jesti na području Gdinja

Iako je područje retko naseljeno, upravo u nekoliko izdvojenih uvala nalaze se zanimljivi restorani.

Na južnoj obali u Veprinovoj nalazi se Fish Restaurant Veprinova, dok je na severnoj strani uz more Pakomina Restaurant. U Pokriveniku se nalazi Restaurant Preza, a Marini je smešten u mirnom ruralnom ambijentu na području Gdinja.

Ponuda restorana na ovom delu Hvara izrazito je sezonska, pa pre dužeg odlaska u udaljenu uvalu ima smisla proveriti radi li željeni objekt toga dana i, kada je potrebno, rezervisati sto.

Za razliku od Jelse ili grada Hvara, ovde nije realno očekivati niz restorana i barova jedan do drugoga. Upravo je to deo karaktera mesta – za večeru se često ide ciljano u određenu uvalu ili restoran, a ne u večernju šetnju rivom.

Kako doći do Gdinja

Gdinj leži neposredno uz državnu cestu D116, glavnu cestovnu vezu koja prolazi uzduž otoka Hvara.

Od Jelse je udaljen oko 25 km, a od Sućuraja oko 24 km, pa mu se može pristupiti s obe strane otoka. Za goste koji na Hvar dolaze trajektom iz Drvenika preko Sućuraja Gdinj je među praktičnijim odredištima na otoku jer nije potrebno voziti sve do zapadnog dela Hvara.

Do samog sela dolazi se bez problema glavnom asfaltiranom cestom. Situacija se menja tek pri spuštanju prema pojedinim uvalama. Tada se koriste lokalne ceste koje mogu biti uske, strme i zavojite, a završni deo pristupa nekim uvalama može uključivati i makadam.

Zbog razvedenosti područja automobil je praktički najkorisniji način boravka u Gdinju. Udaljenosti između sela, uvala i restorana nisu pogodne za svakodnevno hodanje, posebno leti.

Smeštaj – prvo odaberite uvalu, tek onda apartman

Kod Gdinja je lokacija smeštaja važnija nego u većini drugih mesta na Hvaru.

Dve kuće označene adresom „Gdinj“ mogu u praksi biti na potpuno različitim stranama otoka. Jedna može biti na južnoj obali u Veprinovoj ili Skozanju, a druga na severnoj u Pakomini ili Pobiju.

Zato pre rezervacije treba pogledati kartu, a ne samo naziv mesta. Dobro je proveriti:

• u kojoj se tačno uvali nalazi objekt
• je li ceo pristup asfaltiran ili deo vodi makadamom
• postoji li parking koji pripada smeštaju
• koliko se stvarno hoda do plaže
• ima li u uvali restoran ili drugi sadržaj
• koliko je udaljena najbliža veća prodavnica
• koliko prirodnog hlada ima na plaži

Privatni parking apartmana ne treba poistovetiti s javnim parkingom za posetitelje plaže.

Kome će se Gdinj najviše svideti?

Gdinj je dobar izbor za one koji žele provesti velik deo odmora uz more i kojima nije problem automobilom otići po namirnice, na večeru ili do druge uvale.

Posebno će odgovarati parovima, porodicama i gostima koji traže privatnost, male plaže i sporiji ritam. Dobar je i za one koji Hvar već poznaju i ovaj put žele izbeći najprometnija mesta zapadnog dela otoka.

S druge strane, ako su prioritet večernja šetnica, mnogo prodavnica, barovi, javni prevoz i sadržaji dostupni peške, Jelsa, Stari Grad ili grad Hvar biće praktičniji izbor.

U Gdinju je najveći luksuz upravo ono čega drugde često nedostaje – prostor, mir i mogućnost da svaki dan odaberete drugu malu uvalu.

Korisne informacije

• Lokacija: istočni deo otoka Hvara, Općina Jelsa
• Nadmorska visina sela: oko 360 m
• Udaljenost od Jelse: približno 25 km
• Udaljenost od Sućuraja: približno 24 km
• Glavna cesta: D116
• Karakter mesta: razvedeno staro naselje s osam zaseoka i brojnim uvalama na obe obale Hvara
• Plaže: uglavnom manja šljunčana i kamenita žala s vrlo čistim morem
• Južna obala: Tvrdni Dolac, Veprinova, Rapak, Torac, Skozanje, Srhov Dolac, Medvidina
• Severna obala: Zaraće kod Gdinja, Veli Kučac, Pobij, Pakomina i područje prema Pokriveniku
• Vetrovito: severne uvale izloženije su buri, a južna obala jugu
• Prirodni hlad: razlikuje se od plaže do plaže; za udaljenije uvale dobro je poneti vlastitu zaštitu od sunca
• Pristup plažama: lokalnim cestama; kvaliteta i podloga poslednjeg dela puta razlikuju se u zavisnosti od uvale
• Parking: nema jedinstvenog sistema parkiranja za gdinjske uvale; privatni parking smeštaja nije javno parkiralište
• Smeštaj: pretežno apartmani i kuće za odmor u pojedinim uvalama
• Restorani: nekoliko zanimljivih objekata nalazi se u udaljenim uvalama i na širem području Gdinja; ponuda je uglavnom sezonska
• Znamenitosti: nova župna crkva sv. Jurja, Stara crkva sv. Jurja – Gospa od Zdravlja, crkva sv. Roka, crkvica sv. Petra i Fjori Fora Garden
• Automobil: vrlo preporučljiv zbog velikih udaljenosti između sela i obale
• Najvažnije pre rezervacije: proveriti tačnu uvalu u kojoj se smeštaj nalazi, a ne oslanjati se samo na adresu „Gdinj“