Fešta svetog Roka i Dan Grada Starog Grada na Hvaru – tradicionalna procesija, pučka fešta i velika letnja proslava

Fešta svetog Roka, poznata i kao Rokovo, jedna je od najvažnijih tradicionalnih manifestacija u Starom Gradu na otoku Hvaru. Održava se svake godine 16. avgusta, kada Stari Grad istovremeno slavi blagdan svog nebeskog zaštitnika i Dan Grada. Svečana procesija s kipom svetog Roka, tradicionalno crkveno pevanje, kulturna dešavanja, koncerti i velika večernja pučka fešta pretvaraju istorijsku gradsku jezgru u središte okupljanja stanovnika i posetilaca. Posebnost ove proslave je njena povezanost sa vekovnom religijskom tradicijom i identitetom jednog od najstarijih gradova na Jadranu, u kojem se religijski običaji i savremena letnja zabava prirodno dopunjuju.

Sveti Roko – nebeski zaštitnik Starog Grada

Sveti Roko jedan je od najštovanijih svetaca u dalmatinskim gradovima i selima, posebno u mestima koja su tokom istorije bila izložena epidemijama zaraznih bolesti.

Prema hrišćanskoj tradiciji, živeo je u 14. veku, a poticao je iz francuskog grada Montpeliera. Tokom hodočašća u Italiju pomagao je obolelima od kuge, zbog čega je postao poznat kao zaštitnik od zaraznih bolesti.

U sakralnoj umetnosti najčešće se prikazuje kao hodočasnik s putničkim štapom, školjkom i ranom na nozi, a često ga prati pas koji mu, prema predaji, donosi hleb.

Štovanje svetog Roka posebno se proširilo u mediteranskim gradovima tokom kasnog srednjeg veka i ranog novog veka, kada su epidemije kuge predstavljale veliku opasnost za stanovništvo.

Stari Grad, kao važna otočka luka povezana s drugim jadranskim i mediteranskim gradovima, takođe je vekovima živeo u svetu u kojem su bolesti, pomorska putovanja i neizvesnost bili deo svakodnevice.

Sveti Roko postao je nebeski zaštitnik Starog Grada, a njegov blagdan 16. avgusta zadržao je posebno mesto u životu stanovnika.

Stoljetna tradicija proslave Rokova

Proslava svetog Roka u Starom Gradu povezuje se s dugom tradicijom zavetnih bogosluženja, zajedničke molitve i procesija.

Za stanovnike grada Rokovo nije samo crkveni blagdan, već i dan kada se okupljaju porodice, prijatelji i Starograđani koji tokom godine žive van otoka.

Središnji deo religiozne proslave čini svečano misno slavlje i procesija ulicama istorijske jezgre.

Tokom procesije nosi se kip svetog Roka, a učesnici prolaze gradskim ulicama uz molitvu i tradicionalno crkveno pevanje.

Posebno su prepoznatljivi glasovi starogradskih pevača, čije pevanje čuva deo lokalne sakralne muzičke baštine.

Takva tradicija daje proslavi posebno ozračje. Dok su mnoge letnje manifestacije namenjene prvenstveno turistima, Rokovo je nastalo iz života lokalne zajednice i zadržalo svoje značenje nezavisno od turističke sezone.

Za posetioce je upravo to jedna od njegovih najvećih vrednosti: mogućnost upoznavanja običaja koji su važan deo identiteta Starog Grada.

Svečana procesija svetog Roka ulicama Starog Grada

Jedan od najimpresivnijih događaja tokom Rokova tradicionalna je procesija s kipom svetog Roka.

Religijski program obuhvata misna slavlja, a središnje svečanosti povezane su sa župom sv. Stjepana i dominikanskom crkvom sv. Petra Mučenika.

Tokom procesije kip svetog Roka nosi se gradskim ulicama, dok vernici i drugi učesnici prate svečani ophod.

Pevanje starogradskih crkvenih pevača dodatno naglašava tradicionalni karakter događanja, a kamene kuće i uske ulice stare jezgre stvaraju poseban ambijent.

Procesija je zanimljiva i posetiocima koji žele upoznati kulturnu baštinu otoka Hvara jer predstavlja običaj koji se prenosio kroz brojne generacije.

Za razliku od scenski organizovanih folklornih nastupa, reč je o živom religijskom običaju u kojem učestvuje lokalno stanovništvo.

Tokom procesije važno je poštovati učesnike, omogućiti nesmetan prolazak i izbegavati fotografisanje koje bi ometalo obred.

Crkva sv. Roka – istorijsko središte štovanja gradskog zaštitnika

S proslavom Rokova povezana je crkva sv. Roka, smeštena neposredno uz poznati Tvrdalj Petra Hektorovića u istorijskoj jezgri Starog Grada.

Crkva je podignuta u 16. veku, a njena gradnja povezuje se s periodom života hrvatskog renesansnog pesnika Petra Hektorovića.

Na kamenoj luneti iznad ulaza nalazi se natpis s godinom 1569., koji svedoči o počecima gradnje.

Tokom sledećih vekova crkva je dograđivana i uređivana, a 1783. godine dobila je zvonik na preslicu.

U unutrašnjosti se nalazi kip svetog Roka iz 17. veka, rad venecijanske kiparske tradicije, te oltar koji je 1774. godine izradio Andrija Bruttapelle.

Posebno je zanimljivo što su tokom gradnje stepenica u 19. veku pronađeni ostaci rimskog mozaičkog poda, koji se povezuju s antičkim termama.

Taj nalaz pokazuje koliko je istorija Starog Grada slojevita: na prostoru današnjeg religijskog središta nalaze se i tragovi antičke Farije.

Crkva sv. Roka važan je deo proslave blagdana, a njen položaj uz Tvrdalj čini je lako dostupnom posetiocima koji obilaze najpoznatije gradske znamenitosti.

Dan Grada Starog Grada – svečani i kulturni program

Na blagdan svetog Roka Stari Grad slavi i svoj službeni Dan Grada.

Uz religijska dešavanja, proslava obuhvata svečani gradski program, kulturne sadržaje i okupljanje stanovnika.

Važan deo obeležavanja Dana Grada svečana je sednica Gradskog veća, tokom koje se tradicionalno osvrće na razvoj grada, ostvarene projekte i doprinos pojedinaca lokalnoj zajednici.

Tokom dana mogu se održavati i drugi prigodni programi, u zavisnosti od godišnjeg rasporeda manifestacija.

Proslava ima posebno značenje jer okuplja stanovnike Starog Grada i okolnih naselja, ali i brojne iseljenike i porodice koje se tokom leta vraćaju na otok.

Upravo zbog toga 16. avgusta jedno je od najživljih razdoblja letnje sezone u Starom Gradu.

Velika pučka fešta, koncerti i vatromet

Nakon religijskog i službenog dela proslave, Rokovo se nastavlja velikom večernjom pučkom feštom.

Starogradska riva postaje središte zabave, a koncerti i muzički nastupi okupljaju brojne stanovnike i turiste.

U programima Dana Grada učestvuju različiti muzički izvođači, a večernja dešavanja obično traju do kasnih sati.

Posebno je privlačna atmosfera starogradske luke, u kojoj se tokom letnjih večeri smenjuju svetla brodova, muzika i žamor okupljenih posetilaca.

Tradicionalni deo proslave uključuje i vatromet, koji osvetljava starogradsku uvalu i predstavlja jedan od najupečatljivijih trenutaka večeri.

Za ljubitelje letnjih fešti Rokovo je prilika za doživljaj velike dalmatinske proslave u istorijskom ambijentu.

Pritom se kulturno-zabavni program, muzički izvođači i pojedini dodatni sadržaji menjaju iz godine u godinu, dok blagdan svetog Roka i Dan Grada uvek ostaju vezani uz 16. avgusta.

Kada se održava Fešta svetog Roka?

Fešta svetog Roka održava se 16. avgusta svake godine.

To je fiksni datum jer se istog dana obeležavaju blagdan svetog Roka i Dan Grada Starog Grada.

Glavni deo proslave tradicionalno uključuje religijski program i procesiju, službena gradska dešavanja te večernju pučku feštu.

Pojedini koncerti i prateći kulturni sadržaji mogu se održavati i u danima oko samog blagdana.

Budući da se satnice i godišnji program razlikuju, za tačan raspored najbolje je proveriti aktuelne informacije Turističke zajednice Staroga Grada.

Gde se održava proslava i kako doći?

Proslava svetog Roka odvija se na više lokacija u istorijskoj jezgri Starog Grada.

Religijski deo povezan je s crkvom sv. Roka, župnom crkvom sv. Stjepana i dominikanskom crkvom sv. Petra Mučenika, dok se procesija odvija gradskim ulicama.

Glavni večernji zabavni program održava se na starogradskoj rivi i okolnim javnim prostorima, u zavisnosti od organizacije pojedinog izdanja.

Sve najvažnije lokacije međusobno su povezane pešačkim ulicama, pa se tokom proslave gradom najjednostavnije kretati peške.

Posetiocima koji dolaze automobilom preporučuje se korišćenje javnih parkinga izvan najuže istorijske jezgre. Tokom večernjih koncerata i većih okupljanja treba računati na pojačan saobraćaj i veću potražnju za parking mestima.

Za posetitelje koji na Hvar dolaze trajektom iz Splita, Stari Grad je jedna od glavnih otočkih luka, a trajektno pristanište nalazi se izvan istorijskog gradskog središta.

Šta posetiti u Starom Gradu tokom Rokova?

Poset proslavi svetog Roka može se jednostavno povezati s razgledanjem najvažnijih gradskih znamenitosti.

Neposredno uz crkvu sv. Roka nalazi se Tvrdalj Petra Hektorovića, poznati renesansni letnikovac s ribnjakom, kamenim arkadama i vrtom.

U blizini je i Muzej Staroga Grada, smešten u palati Biankini, gde se mogu upoznati antička, pomorska i umetnička baština grada.

Vredi prošetati Trgom Škor, poznatim po tradicionalnim kamenim kućama i spoljnim stepenicama, te posetiti Trg sv. Stjepana s nekadašnjom katedralnom crkvom.

Ljubiteljima prirode preporučuje se i uspon do Belog krsta na Glavici, s kojeg se pruža panoramski pogled na grad i zaliv.

Za posetitelje zainteresovane za istoriju nezaobilazno je Starogradsko polje, UNESCO-ov kulturni pejzaž s očuvanom grčkom parcelacijom zemljišta starom više od 2.400 godina.

Zašto posetiti Feštu svetog Roka u Starom Gradu?

Fešta svetog Roka jedna je od manifestacija koje najbolje povezuju istoriju, tradiciju i savremeni život Starog Grada.

Svečana procesija i tradicionalno crkveno pevanje čuvaju vekovne običaje, dok koncerti, pučka fešta i vatromet stvaraju živu letnju atmosferu.

Posebnost Rokova je u tome što proslava ima snažno značenje za stanovnike grada, a istovremeno predstavlja atraktivan događaj za turiste.

Za posetitelje koji na Hvaru borave sredinom avgusta, 16. avgusta je odlična prilika da upoznaju Stari Grad u njegovom najsvečanijem izdanju.

Korisne informacije

  • Lokacija: Stari Grad, otok Hvar, Hrvatska
  • Naziv manifestacije: Fešta svetog Roka – Dan Grada Starog Grada
  • Drugi naziv: Rokovo, Fešta sv. Roka
  • Vrsta događanja: Religijska, tradicionalna, kulturna i zabavna manifestacija
  • Datum održavanja: 16. avgusta svake godine
  • Povod: Blagdan svetog Roka, nebeskog zaštitnika Starog Grada, i službeni Dan Grada
  • Glavni tradicionalni sadržaji: Svečana misa, procesija s kipom svetog Roka i crkveno pevanje
  • Kulturno-zabavni sadržaji: Koncerti, velika pučka fešta i tradicionalni vatromet
  • Glavne lokacije: Crkva sv. Roka, župna crkva sv. Stjepana, dominikanska crkva sv. Petra Mučenika i starogradska riva
  • Posebnost: Spoj vekovne religijske tradicije i najveće gradske letnje proslave
  • Ulaz: Učešće u javnim delovima proslave u pravilu je besplatno
  • Pristup: Peške kroz istorijsku jezgru Starog Grada
  • Parking: Javna parking mesta u Starom Gradu, uz moguće gužve tokom proslave
  • Aktuelni program: Turistička zajednica Staroga Grada
  • Preporučeno za: Ljubitelje dalmatinskih običaja, kulturne baštine, religijskih tradicija, koncerata i letnjih fešti