Sućuraj na Hvaru – plaže, stara jezgra i mirnija strana otoka

Sućuraj je malo ribarsko i turističko mesto na samom istočnom kraju otoka Hvara, na rtu koji se približava kopnu toliko da vožnja trajektom iz Drvenika traje samo oko pola sata. Upravo taj položaj daje Sućurju karakter kakav nema nijedno drugo mesto na Hvaru: more ga okružuje s tri strane, s rive se prema kopnu diže Biokovo, a unutar nekoliko minuta može se preći sa severne na južnu obalu otoka.

To nije Hvar velikih hotela, klubova i dugih gradskih promenada. Sućuraj je mali, lako se obilazi peške i još uvek funkcioniše kao pravo otočno mesto – s ribarskim brodovima u luci, kamenim kućama Gornje i Donje Bande, malim restoranima na rivi, vinogradarskom tradicijom i trajektom koji je istovremeno veza s kopnom i deo svakodnevnog života.

Za odmor je zanimljiv upravo zato što se mnogo toga nalazi na vrlo malom prostoru. Ujutro se može kupati na Česminici, posle podne otići do peščanog dna Perne ili Mlaske, predvečer prošetati do svetionika, a naveče večerati uz luku bez potrebe da se ponovo sedi u automobil.

Sućuraj je posebno dobar izbor za goste koji traže mirniji Hvar, lako dostupne plaže, čisto more i lokalni ritam, ali žele ostati povezani s kopnom.

Gde se nalazi Sućuraj?

Sućuraj leži na najužem i najistočnijem delu Hvara, nasuprot Makarskom primorju.

Od kopna ga deli samo nekoliko kilometara mora, a redovna trajektna linija Drvenik – Sućuraj povezuje mesto s Makarskom rivijerom tokom cele godine. Sama plovidba traje oko 30 minuta, zbog čega je Sućuraj najjednostavnija ulazna tačka na Hvar za putnike koji dolaze s juga Hrvatske, iz pravca Makarske, Dubrovnika ili autocestom preko Zagvozda.

Mesto se razvilo oko uske prirodne luke. Severno od nje uzdiže se Gornja Banda, dok se na poluostrvu s južne strane nalazi Donja Banda. Između njih je riva, luka i mali centar u kojem se nalazi većina restorana, kafića i svakodnevnih sadržaja.

Prema Popisu stanovništva iz 2021. godine, samo naselje Sućuraj ima 297 stanovnika. Cela Opština Sućuraj, kojoj pripadaju i Bogomolje te Selca kod Bogomolja, imala je 429 stanovnika.

Brojke dobro opisuju veličinu mesta – ovo je destinacija u kojoj se vrlo brzo počinju prepoznavati iste ulice, ista riva i ista lica.

Sućuraj je drugačiji Hvar

Kada se spomene Hvar, najčešće se prvo pomisli na grad Hvar, Paklene otoke, Stari Grad i Jelsu. Sućuraj je gotovo suprotna strana otočkog iskustva.

Od najvećih turističkih središta udaljen je dovoljno da nema njihove gužve, a istovremeno zbog trajekta prema Drveniku ima izuzetno praktičnu vezu s kopnom.

Ovdje nema potrebe svaki dan planirati veliki izlet. More je svuda oko mesta, do nekoliko plaža može se peške, a do čitavog niza uvala stiže se automobilom, skuterom, biciklom ili brodom.

Posebna prednost istočnog Hvara je mala širina otoka. Ako je more na jednoj strani nemirnije, često se za nekoliko minuta može preći na suprotnu obalu i pronaći povoljnije uslove za kupanje.

Upravo ta kombinacija severne i južne obale čini Sućuraj zanimljivijim nego što se na prvi pogled čini na karti.

Riva i stara jezgra – Sućuraj se najbolje upoznaje peške

Za obilazak samog mesta automobil gotovo nije potreban.

Riva je prirodno središte Sućurja. Ovdje su luka, restorani, kafići, ribarski brodovi i svakodnevni život mesta. Iza rive počinju uske kamene ulice Gornje i Donje Bande, između starih kuća, dvorišta i malih crkava.

Najugodnije je bez posebnog plana krenuti kroz stare kale, izaći prema crkvi sv. Jurja i Franjevačkom samostanu, nastaviti prema Fortici, vratiti se do rive, a zatim produžiti prema istočnom kraju mesta i svetioniku.

Cela ta šetnja može se napraviti bez žurbe, uz više zaustavljanja za kupanje, kafu ili večeru.

Sućuraj nije mesto koje impresionira jednim monumentalnim trgom ili palačom. Njegova vrednost je u cjelini – maloj luci, kamenoj arhitekturi, crkvama, ostacima tvrđave i činjenici da su istorijske građevine još uvek deo svakodnevnog mesta.

Povijest starija od današnjeg Sućurja

Područje istočnog Hvara naseljeno je tisućama godina.

Najstariji arheološki nalaz pronađen na području Sućurja kamena je sekira s prelaza iz bakrenog u brončano doba, iz 3. tisućljeća pre Krista. Pronađeni su i ilirski grobovi, helenistička keramika, rimski ostaci i predmeti iz antičkog podmorja.

Uz Sućuraj se veže i predaja o ilirskoj kraljici Teuti. Na području Koščak–Oglavak nalazi se stari zid koji se tradicionalno naziva Teutinim zidom, a u blizini je i Velika gomila, povezivana s ilirskim razdobljem. Priču o Teutinim dvorima treba posmatrati kao lokalnu predaju, ali arheološki nalazi jasno pokazuju da je prostor bio naseljen mnogo pre srednjeg veka.

U rimskom razdoblju život se nastavlja. Na prostoru današnjeg Franjevačkog samostana pronađen je ulomak rimskog belog mozaika, a kod Brigova u blizini Mlaske ostaci rimske ville rustice s cisternom.

Sućuraj zato nije samo malo novije trajektno mesto – ispod današnjeg naselja nalazi se vrlo dug kontinuitet života na krajnjem istoku Hvara.

Kako je Sućuraj dobio ime?

Ime mesta povezano je sa svetim Jurjem.

Stara crkva sv. Jurja spominje se u Hvarskom statutu iz 1331. godine, a stari oblik imena Sut Juraj tokom vremena pretvorio se u današnji naziv Sućuraj.

Sveti Juraj ostao je zaštitnik mesta, a njegov je lik i danas snažno prisutan u lokalnoj tradiciji.

Stara srednjovekovna crkva zbog dotrajalosti je srušena krajem 19. veka, a neposredno uz njezine temelje 1897. podignuta je današnja župna crkva sv. Jurja.

Franjevački samostan – najstariji sloj starog Sućurja

Odmah uz crkvu sv. Jurja nalazi se Franjevački samostan, istorijski augustinski.

To je jedna od najvažnijih građevina mesta. Lokalna tradicija njegove početke smešta vrlo rano, dok natpis iznad ulaza pouzdano potvrđuje da je augustinski samostan bio obnovljen 1309. godine, što znači da je postojao i pre tog datuma.

Danas u njemu deluju franjevci, a u sklopu župnog dvora čuva se i ulomak rimskog mozaika pronađen upravo na tom lokalitetu.

Samostan, temelji stare crkve i današnja crkva sv. Jurja zajedno čine jedan od istorijski najzanimljivijih delova Sućurja.

Fortica – tvrđava na granici triju država

Jedna od najvažnijih znamenitosti Sućurja je Tvrđava Fortica, sagrađena 1613. godine.

Njezina gradnja nije bila slučajna. Tokom mletačko-osmanskih sukoba Sućuraj se nalazio gotovo na tromeđi triju političkih svetova: Hvar je pripadao Mletačkoj Republici, Makarsko primorje preko mora bilo je pod Osmanskim Carstvom, a Pelješac je pripadao Dubrovačkoj Republici.

Sućuraj je više puta napadan i spaljivan, pa je Fortica podignuta radi odbrane mesta i luke. Imala je topove i stalnu vojnu posadu.

Tvrđava je teško stradala tokom bombardovanja 1944. godine, kada su srušeni kula, unutrašnjost i veliki deo zidova. Danas su sačuvani ostaci, pa Fortica nije klasična potpuno obnovljena tvrđava nego istorijski lokalitet koji puno više znači kada se zna njegova priča.

Crkva sv. Ante – trag doseljenika s kopna

U Donjoj Bandi nalazi se crkva sv. Ante, sagrađena 1663. godine.

Podigli su je doseljenici koji su tokom 16. i 17. veka bežali s kopna pred Osmanlijama, predvođeni franjevcima. Uz crkvu je postojao i mali samostan, danas pretvoren u stambenu kuću.

U crkvi se čuva najstarija poznata slika u Sućurju, dva kipa sv. Ante te mala arheološka zbirka s amforama i sidrom povezanim s antičkim brodolomom.

Sv. Ante 13. juna i danas ima važno mesto u verskom i društvenom životu Sućurja.

Svetionik – Lanterna na samom kraju Hvara

Na krajnjoj istočnoj punti nalazi se Svetionik Sućuraj, lokalno Lanterna.

Današnji svetionik potiče iz 19. veka i još je u funkciji. Smešten je manje od kilometra od centra pa se do njega lako dolazi peške.

To je jedna od najboljih kratkih šetnji u mestu. Kako se približava rtu, kuće ostaju iza leđa, a pogled se sve više otvara prema Makarskom primorju i Biokovu.

Oko svetionika obala je kamenita i koristi se i za kupanje. Nema klasične uređene plaže, ali ravne stene i otvoreno more odgovaraju onima koji više vole prirodna mesta za ulazak u more.

Plaža Česminica – najpraktičnija plaža u mestu

Za porodice i goste koji ne žele koristiti automobil najjednostavniji izbor je Česminica.

Nalazi se na južnoj strani Sućurja, svega nekoliko stotina metara od centra. Obala je kombinacija šljunka, kamena i uređenih površina, dok je jedna od njenih najvećih prednosti plitko peščano morsko dno.

Tu su prirodni hlad, tuš i ugostiteljski sadržaj, pa je Česminica praktična za svakodnevno kupanje.

Za malu decu upravo je ovo jedna od najjednostavnijih plaža oko mesta: blizu je apartmana, ulazak u more nije zahtevan i nije potrebno nositi svu opremu za cjelodnevni boravak u divljoj uvali.

Bilina – kupanje na severnoj strani

Na severnoj obali, oko pola kilometra od centra, nalazi se Bilina.

To je šljunčano-kamenita plaža s pogledom prema Makarskom primorju i Biokovu. Do nje se može doći peške kroz stare sućurajske ulice ili cestom koja nastavlja prema Mlaski.

Bilina je posebno korisna kao alternativa kada uslovi na južnoj strani nisu najbolji.

Iako nema zasebno jasno označen Google Maps pin poput nekih drugih plaža, reč je o tradicionalnom lokalnom kupalištu i jednoj od glavnih plaža koje zvanično izdvaja Sućuraj.

Perna – plitko peščano more izvan mesta

Jedna od najzanimljivijih uvala u okolici je Perna, približno 2,5 kilometara zapadno od Sućurja na južnoj strani otoka.

Važno je razlikovati obalu i morsko dno. Perna nije klasična velika peščana plaža – obala je uglavnom prirodna i kamenita – ali u moru se nalazi široko plitko peščano dno zbog kojeg voda poprima svetlu tirkiznu boju.

Iza obale raste borova šuma, a uvala nema veliku turističku infrastrukturu.

Do Perne vodi makadamski put čije stanje može varirati, pa s nižim automobilom treba voziti opreznije. Može se doći i brodom.

Za malu decu more je vrlo zanimljivo zbog plićaka, ali pristup nije tako praktičan kao na Česminici ili Mlaski.

Mlaska – plitko more, borovi i FKK deo

Na severnoj strani, oko četiri kilometra od Sućurja, nalazi se Mlaska.

Do nje vodi asfaltirana cesta, što je čini jednom od najpristupačnijih većih uvala izvan mesta.

Posebnost Mlaske je veliko područje vrlo plitkog peščanog dna, zbog čega je jedna od najboljih opcija za porodice s malom decom. Uz obalu ima borova i prirodnog hlada, a u sklopu uvale nalazi se kamp s restoranom, trgovinom, sanitarnim sadržajima i manjim pristaništem.

Uvala se tradicionalno deli na Veliku Mlasku, namenjenu klasičnom kupanju, i Malу Mlasku, koja ima naturistički odnosno FKK karakter.

Ako se traži cjelodnevni boravak uz više sadržaja nego u divljim uvalama, Mlaska je jedan od najboljih izbora oko Sućurja.

Valica i Blace – između centra i divlje obale

Na južnoj strani, između Česminice i Perne, nalaze se Valica i Blace.

To su manja mesta za kupanje s kombinacijom šljunka, kamena i uređenijih delova obale. Bliža su mestu i lakše dostupna od uvala dalje prema zapadu, pa dobro odgovaraju gostima koji žele nešto mirnije od glavne plaže, ali bez ozbiljnog izleta.

Blace su ujedno važna prelazna tačka na južnoj obali. Nakon njih više nema jednostavnog puta koji kontinuirano prati more, pa pristup sledećim uvalama postaje znatno zahtevniji.

Prapatna, Židigova i Rasovatica – za one koji traže mir

Zapadnije od Perne počinje puno divljiji deo južne obale.

Prapatna je prirodna šljunčano-kamenita uvala bez sadržaja, do koje je najjednostavnije doći brodom ili zahtevnijim pešačenjem.

Židigova je takođe mala prirodna uvala s kamenim i šljunčanim delovima, bez klasičnog cestovnog pristupa do same plaže.

Rasovatica, koju lokalno možete čuti i kao Rasovaca, jedna je od retkih udaljenijih južnih uvala kojoj se može približiti zasebnim makadamskim putem. U uvali postoji i zona marikulture, pa nije potpuno divlja u vizuelnom smislu kao Židigova.

Ove plaže nisu najbolji izbor za goste koji žele tuš, restoran i bezbrižan pristup s dečjim kolicima. Njihova vrednost je upravo u miru, malom broju ljudi i prirodnoj obali.

Put Punte – kupanje prema svetioniku

Na istočnom kraju mesta nalazi se kameniti potez obale koji se često označava kao Plaža Sućuraj / Put Punte.

Ovdje nema velikog šljunčanog žala. Kupa se s prirodnih stena i kamenih ploča, more brže postaje dublje, a hlada i sadržaja ima malo.

Prednost je blizina centra i svetionika.

To je dobar izbor za kratko jutarnje ili večernje kupanje, posebno za odrasle i dobre plivače koji vole stjenovitu obalu i ne trebaju uređenu plažu.

Više od 20 kilometara obale oko mesta

Jedna od najvećih prednosti Sućurja nije jedna „najbolja“ plaža nego količina različite obale na vrlo malom području.

Severna i južna strana zajedno nude više od 20 kilometara obale, od uređenijih kupališta u mestu do potpuno prirodnih uvala.

Dalje od centra nalaze se i Brigove, Didina, Mrtinovik, Carevića Vala te čitav niz vrlo malih uvala koje se najbolje istražuju brodom.

Zbog toga Sućuraj dobro funkcioniše za goste koji ne žele svih sedam dana provesti na istoj plaži.

Šetnje, biciklizam i lagano istraživanje istočnog Hvara

Oko Sućurja postoji više od 30 kilometara starih putova i staza kroz maslinike, šumu i nekadašnja poljoprivredna područja.

Dio tih putova nastao je kao pristup vinogradima i maslinicima, a danas ih koriste šetači, biciklisti i rekreativci.

Za laganu šetnju bez posebne opreme odličan je krug prema svetioniku. Označena ruta preko rta Sućuraj duga je oko 2,3 kilometra i može se proći za manje od sat vremena.

Za duže ture treba uzeti u obzir letnju vrućinu. Krajolik je otvoren, prirodni hlad nije svuda dostupan i puno je ugodnije hodati rano ujutro ili predvečer.

More je i danas deo stvarnog života Sućurja

Ribarska tradicija ovde nije samo turistička priča.

Sućuraj je decenijama jedno od ribarski aktivnijih malih mesta na Hvaru, a lokalna flota uključuje i koćarice koje love na srednjem i južnom Jadranu.

Ribarski brodovi zato nisu samo scenografija za fotografisanje rive. Luka i dalje ima praktičnu ulogu, a ribarstvo je zajedno s turizmom, maslinarstvom i vinogradarstvom jedno od obeležja mesta.

Najbolje se to oseća rano ujutro ili van glavne večernje gužve, kada je riva puno više lokalna luka nego turistička promenada.

Gde jesti u Sućurju?

Većina restorana koncentrisana je oko rive i stare jezgre, pa se na večeru može bez automobila.

Konoba Mizarola dobar je izbor za ribu s gradela, gregadu, brudet, hobotnicu, lignje i druga klasična morska jela.

Gusarska Luka nalazi se uz more i kombinuje ribu, plodove mora, grill i jednostavnija mediteranska jela.

Restoran Fortica jedan je od dugovječnijih restorana mesta, s ribom, lignjama, hobotnicom, tjesteninama, rižotima i grillom.

Posebno mesto ima Buffet Pizzeria Guido / Podrum Vujnović, gde se pizza i jednostavnija hrana povezuju s vinotekom i vinima obitelji Vujnović.

Za sladoled je u centru Mladost, dok je Caffe bar Noć i dan jedno od lokalnih mesta za kafu ili piće.

Ponuda nije golema kao u gradu Hvaru ili Jelsi, ali za veličinu Sućurja izbor je sasvim dobar i gotovo sve je dostupno peške.

Vino, maslinovo ulje i Prč

Vinogradarstvo na području Sućurja ima dugu tradiciju.

Jedna od najzanimljivijih lokalnih priča vezana je uz belu sortu Prč, staru hvarsku sortu koja je tokom 20. veka gotovo nestala iz vinograda ovog kraja.

Obitelj Vujnović ponovno ju je počela saditi tokom 1990-ih, koristeći preostale stare trsove pronađene u vinogradima oko Sućurja.

Danas je Prč jedan od zanimljivijih lokalnih izbora upravo zato što nije vino koje se jednako često susreće po celoj Dalmaciji.

Uz vino je tradicionalno važno i maslinovo ulje, a kombinacija ribe, lokalnog vina i maslinovog ulja najbolje opisuje jednostavnu kuhinju istočnog Hvara.

Ribarske noći i TAM TAM Music Festival

Ljeti Sućuraj nije potpuno uspavano mesto.

Na rivi se nekoliko puta tokom jula i avgusta održavaju Ribarske noći, s ribom s gradela, vinom, muzikom i plesom. To su klasične pučke fešte koje najbolje funkcionišu upravo u malom mestu, gde se celo događanje odvija na jednom prostoru uz luku.

Potpuno drugačiju publiku privlači TAM TAM Music Festival.

Festival se održava od 2012. godine, a izrastao je iz lokalne underground i alternativne scene. Glavni program odvija se na fudbalskom igralištu oko kilometar od centra i okuplja alternativne rock, indie i elektronske izvođače, uz kamp i različite dnevne programe.

TAM TAM je danas jedno od najprepoznatljivijih savremenih događanja na istočnom Hvaru i nekoliko dana u godini potpuno menja ritam mesta.

Sv. Juraj i lokalne tradicije

23. aprila, na blagdan sv. Jurja, obeležava se zaštitnik Sućurja i Dan Općine.

Važan je i 13. juna, blagdan sv. Ante, povezan s crkvom u Donjoj Bandi.

Verske procesije, mesečne fešte, letnji koncerti, klapski nastupi i povremene pozorišne predstave deo su programa koji je znatno manji i lokalniji od velikih turističkih manifestacija zapadnog Hvara.

Upravo zbog toga događanja ovde češće deluju kao deo života mesta nego kao program napravljen isključivo za posetitelje.

Kako doći u Sućuraj?

Za većinu gostiju koji dolaze automobilom s kopna najpraktičnija je trajektna linija Drvenik – Sućuraj.

Plovidba traje oko 30 minuta i linija prometuje tokom cele godine, uz više polazaka u letnjoj sezoni.

To je velika prednost za goste koji dolaze iz pravca Makarske, južne Dalmacije ili autoceste A1 preko Zagvozda.

Druga mogućnost je dolazak trajektom u Stari Grad, a zatim cestom preko otoka. To ima smisla ako se Sućuraj kombinuje s ostatkom Hvara, ali za putovanje čiji je glavni cilj upravo Sućuraj prilaz iz Drvenika uglavnom je znatno jednostavniji.

Cesta između Sućurja i središnjeg dela Hvara prolazi kroz vrlo izdužen istočni deo otoka, pa vožnju do Jelse, Starog Grada ili grada Hvara ne treba posmatrati kao kratak transfer.

Treba li automobil za odmor u Sućurju?

Ako se planira nekoliko dana provesti uglavnom u samom mestu, automobil nije nužan.

Riva, restorani, prodavnice, istorijske znamenitosti, Česminica, kupališta oko Punte i svetionik dostupni su peške.

Automobil, skuter ili bicikl postaju korisni ako se želi svakodnevno obilaziti Mlasku, Pernu i udaljenije uvale ili krenuti prema Bogomolju, Jelsi i ostatku Hvara.

Za odmor koji se svodi na more, šetnju, večeru i nekoliko dana bez velikih izleta Sućuraj je jedno od onih otočnih mesta gde se vozilo može veliki deo vremena ostaviti parkirano.

Sućuraj s decom

Za porodice s manjom decom Sućuraj ima nekoliko konkretnih prednosti.

Mesto je malo, udaljenosti su kratke, a promet izvan trajektnog pravca nije uporediv s većim letnjim centrima.

Česminica pruža jednostavan pristup i plitko peščano dno, dok je Mlaska još zanimljivija za decu koja vole dugo hodati kroz plitko more.

Perna takođe ima vrlo plitko peščano morsko dno, ali pristup je manje praktičan.

Za roditelje koji žele sadržaje neposredno uz plažu najbolji izbor su Česminica ili Mlaska. Za potpuno mirne i divlje uvale s malom decom treba dobro proceniti pristup, hlad i količinu vode koju je potrebno poneti.

Izlet iz Sućurja prema ostatku Hvara

Sućuraj može biti baza i za istraživanje istočne polovine otoka.

Prema zapadu se prvo prolazi kroz područje Bogomolja, s malim zaseocima i brojnim uvalama na obe strane Hvara. Ovaj deo otoka znatno je manje izgrađen od područja oko Jelse i Starog Grada.

Dalje prema zapadu mogu se povezati Gdinj, Zastražišće, Humac, Jelsa i druga mesta.

Ipak, zbog dužine Hvara nije idealno svaki dan voziti od Sućurja do grada Hvara i natrag. Za gosta kojem su prioritet klubovi, Pakleni otoci i večernji život grada Hvara praktičnije je boraviti na zapadnoj polovini otoka.

Sućuraj je puno bolji izbor ako su prioritet mir, kupanje, prirodne uvale, ribarsko mesto i istočni Hvar.

Izleti brodom i okolno more

Položaj na samom istočnom kraju otoka otvara mogućnosti i prema kopnu.

Iz Sućurja se organizuju različiti izleti i vožnje brodom prema Makarskom primorju, Pelješcu i drugim obližnjim područjima, a manja plovila mogu se koristiti i za istraživanje uvala koje su kopnenim putem teško dostupne.

Za udaljene plaže južne obale brod je često najugodniji način dolaska.

More oko Sućurja zanimljivo je i za ronjenje, ribolov i istraživanje maskom i disalicom, posebno uz kamenite delove obale izvan glavnih kupališta.

Kada posetiti Sućuraj?

Jul i avgust donose najviše života, najveći izbor otvorenih ugostiteljskih objekata i najviše događanja, ali i najveći promet oko trajekta.

Za mirniji odmor vrlo su dobri jun i septembar. More je ugodno, dani su još dugi, a plaže i ulice znatno manje opterećene.

Proleće i jesen odgovaraju gostima kojima su važnije šetnje, biciklizam i istraživanje nego svakodnevno kupanje.

Zbog blage klime Sućuraj živi cele godine, ali van turističke sezone ponuda restorana i drugih sadržaja prirodno je manja.

Kome će Sućuraj najbolje odgovarati?

Sućuraj nije destinacija za svakoga – i upravo je to njegova prednost.

Odličan je za parove i porodice koje žele mirniji odmor uz more, za goste koji vole svako jutro izabrati drugu uvalu, za putnike koji žele automobilom brzo preći s kopna na Hvar te za one kojima je važnije sjediti uz malu ribarsku luku nego biti usred velikog turističkog centra.

Dobro odgovara i gostima koji žele nekoliko dana potpuno usporiti – kupanje, kafa na rivi, ručak od ribe, popodnevni odmor i šetnja do svetionika.

Ako je cilj intenzivan noćni život, veliki izbor shoppinga ili svakodnevni odlazak na Paklene otoke, treba gledati zapadnije delove Hvara.

Ako je cilj more, lokalni život i osećaj da ste na otoku, Sućuraj je jedan od najzanimljivijih izbora na istočnom Hvaru.

Korisne informacije

Otok: Hvar

Položaj: krajnji istočni deo otoka Hvara

Trajekt: Drvenik – Sućuraj

Trajanje plovidbe: oko 30 minuta

Glavne plaže: Česminica, Bilina, Mlaska, Perna, Valica i Blace

Prirodne uvale: Prapatna, Židigova, Rasovatica, Mrtinovik i druge uvale istočnog Hvara

Glavne znamenitosti: crkva sv. Jurja, Franjevački samostan, crkva sv. Ante, Tvrđava Fortica i Svetionik Sućuraj

Glavna događanja: TAM TAM Music Festival, Ribarske noći, blagdan sv. Jurja i letnji kulturni program

Gastronomija: sveža riba, plodovi mora, grill, maslinovo ulje i lokalna vina

Lokalna vinska posebnost: Prč

Kretanje po mestu: centar i glavne znamenitosti najbolje je obilaziti peške

Automobil: koristan za Mlasku, Pernu, udaljenije uvale i istraživanje ostatka Hvara

Najbolje za: miran odmor, porodice, kupanje, prirodne uvale, ribolov, šetnje i goste koji dolaze trajektom iz Drvenika