Crkva Gospe od Velog Sela – staro marijansko svetište u Podselju na Visu

Crkva sv. Marije, poznatija kao Gospa od Velog Sela, nalazi se u Podselju u unutrašnjosti otoka Visa, na uzvišenju iznad Velog polja. Na prvi pogled deluje kao mirna seoska crkva udaljena od glavnih turističkih pravaca, ali zapravo je reč o jednom od najvažnijih sakralnih mesta na otoku i svetištu uz koje je vekovima vezan verski život Višana.

Podselje se nekada zvalo Velo Selo i bilo je najveće naselje na otoku, mnogo pre nego što su se Luka i Kut razvili u današnji grad Vis. Crkva je stajala u njegovom središtu i dugo je služila kao župna crkva celog otoka. Danas je selo malo i tiho, ali se svakog 15. avgusta slika potpuno menja – za blagdan Velike Gospe ovde ponovo dolaze brojni stanovnici Visa, Komiže i drugih otočkih mesta.

Crkva starija od današnjeg grada Visa

Postojanje crkve sv. Marije na ovom području može se pratiti još od 14. veka. Najraniji dokumenti povezani s lokalitetom potiču iz 1367. godine, dok se sama crkva direktno pominje 1372. godine. U dokumentu iz 1438. navodi se kao župna crkva otoka Visa.

Tadašnje Velo Selo bilo je glavno naselje u unutrašnjosti otoka. Velika promena dogodila se 1483. godine, kada su naselje opljačkale i spalile postrojbe napuljsko-aragonskog kralja Ferrantea. Crkva je takođe stradala, ali je kasnije obnovljena.

Dio stanovništva nakon tog napada više se nije vratio u unutrašnjost, nego se preselio prema sigurnijoj Viškoj vali. Upravo se nakon toga snažnije razvijaju Luka i Kut, iz kojih će nastati današnji grad Vis. Zato Gospa od Velog Sela nije zanimljiva samo kao stara crkva – njena istorija neposredno je povezana s razvojem celog grada.

Crkva koja se menjala kroz vekove

Današnji izgled crkve nije nastao odjednom. Zgrada je tokom vekova više puta obnavljana, proširivana i produžavana, pa se na njoj mogu prepoznati različite faze gradnje.

Najstariji delovi pripadaju srednjovekovnom sklopu, dok je crkva nakon stradanja u 15. veku proširena prema zapadu. Nove pregradnje i dogradnje usledile su i kasnije, a početkom 20. veka dobila je veći zapadni deo koji danas snažno određuje njen izgled.

Odvojeni kameni zvonik podignut je 1931. godine. Iste godine hvarski biskup Mihovil Pušić proglasio je Gospu od Velog Sela marijanskim svetištem Hvarske biskupije, čime je službeno potvrđena važnost koju je ovo mesto među Višanima imalo mnogo vekova ranije.

Gospin reljef i srebrna srdela

Najvredniji i za Vis posebno važan deo unutrašnjosti nalazi se na glavnom oltaru. Ondje se čuva stari terakotni reljef Gospe s Djetetom iz kasnog srednjeg veka, vekovima središte štovanja Gospe od Velog Sela.

Uz njega je vezan i jedan neobičan zavetni dar – srebrna srdela. Izrađena je prema izuzetno velikoj srdeli ulovljenoj kod Visa u noći 8. marta 1868. godine.

Srdela na Visu tada nije bila tek jedna od vrsta ribe nego važan deo ishrane i života otočana. Prema lokalnoj predaji, nakon dugog razdoblja vrlo slabog ulova Višani su se zavetovali Gospi, a povratak obilnog ulova doživeli kao uslišanje svojih molitvi. Srebrna srdela ostavljena je kao zavetni dar i do danas je jedan od najprepoznatljivijih detalja svetišta.

Ta priča dobro pokazuje zbog čega je Gospa od Velog Sela Višanima bila mnogo više od crkve u unutrašnjosti otoka. Njoj su se vekovima obraćali ribari pre odlaska na more, težaci zbog svojih polja i vinograda te otočani pre odlaska u daleki svet.

Velika Gospa – dan kada svi putevi vode prema Podselju

Najvažniji dan u Podselju je 15. avgusta, blagdan Uznesenja Blažene Djevice Marije – Velika Gospa. Tada je Gospa od Velog Sela središnje mesto proslave za ceo otok Vis.

Održavaju se mise i tradicionalna procesija oko crkve, a u Podselje dolaze vernici iz Visa, Komiže i drugih otočkih naselja. Hodočašće ima dugu tradiciju, a deo ljudi do svetišta i danas dolazi peške.

Upravo na Veliku Gospu najbolje se razume značenje ovog mesta. Selo koje je tokom ostatka godine gotovo potpuno mirno na jedan dan ponovo postaje veliko otočko okupljalište, baš kao što je to bilo vekovima pre.

Posetilac koji želi doživeti tradicionalnu stranu Visa teško će na otoku pronaći autentičniji dan od proslave Vele Gospe u Podselju.

Položaj i pogled na višku unutrašnjost

Crkva se nalazi na približno 175 metara nadmorske visine, na rubu Podselja iznad Velog polja. Okruženje je sasvim drugačije od Visa uz more – oko sela su vinogradi, polja, kameni zidovi i brežuljci koji čine karakterističan krajolik unutrašnjosti otoka.

Već sam dolazak u Podselje vredi spojiti s kratkom šetnjom kroz selo. S ovog područja otvara se lep pogled preko viških polja, posebno prema Velom polju, jednom od najvažnijih poljoprivrednih prostora na otoku.

Kako doći iz Visa

Podselje je od grada Visa udaljeno približno 6 kilometara. Do njega se dolazi asfaltiranom cestom kroz unutrašnjost otoka, a vožnja nije duga.

Do svetišta se može doći i peške. Tradicionalni put iz Visa do Podselja dug je približno 5,5 kilometara i uključuje uspon iz grada prema unutrašnjosti. Turistička zajednica Visa takođe Podselje uključuje u označene pešačke rute kroz ovaj deo otoka.

Ako se dolazi automobilom, treba imati na umu da je Podselje malo staro selo i da ovde nema velikog turističkog parkinga kakvo se nalazi uz popularnije atrakcije. Izvan velikih blagdanskih okupljanja dolazak je jednostavniji, dok na Veliku Gospu zbog velikog broja posetilaca treba računati na gužvu.

Poset crkvi

Crkvu vredi posetiti i van Vele Gospe, posebno tokom obilaska unutrašnjosti Visa, Pliskog polja i otočkih vinograda. Podselje je mirno, turistički nenametljivo mesto i upravo se ovde dobro vidi deo Visa koji mnogi posetioci nikada ne upoznaju ako ostanu samo uz obalu.

Ako je cilj razgledati unutrašnjost crkve i Gospin reljef, najbolje je unapred proveriti održava li se misa ili je crkva otvorena. Ne treba računati da je unutrašnjost istorijskih otočkih crkava stalno dostupna samo zato što se do same građevine može doći u bilo koje doba dana.

Korisne informacije

Lokacija: Podselje – Velo Selo, unutrašnjost otoka Visa

Udaljenost od grada Visa: oko 6 km

Nadmorska visina: približno 175 m

Posveta: Uznesenje Blažene Djevice Marije

Poznata i kao: Crkva sv. Marije, Gospa Velog Sela i Gospa od Velog Sela

Najraniji pisani tragovi: 14. vek

Glavni blagdan: Velika Gospa, 15. avgusta

Pristup: automobilom asfaltiranom cestom ili peške iz Visa