Crkva sv. Stefana Prvomučenika u Grohotama – sakralno središte Šolte

Crkva sv. Stefana Prvomučenika se nalazi u starom delu Grohota, najvećeg i istorijski najvažnijeg naselja na ostrvu Šolti. Visoki kameni zvonik je vidljiv iz različitih delova mesta, pa crkva nije samo župno središte, već i jedan od glavnih orijentira.

Današnja građevina je oblikovana u neorenesansnom stilu. Od tradicionalnih manjih ostrvskih crkava razlikuje se veličinom, pravilno klesanim kamenim pročeljima i visokim četvrtastim zvonikom sa otvorima za zvona i satom. Crveni krovovi, kameni zidovi i visoka stabla oko crkve čine jedan od prepoznatljivijih prizora unutrašnjosti Šolte.

Povijesna važnost ovog mesta mnogo je starija od današnje crkve. Uz njen severni zid nalaze se ostaci starokršćanske bazilike iz 5. veka. Pretpostavlja se da je bazilika bila u upotrebi sve do srednjeg veka, kada je tokom jednog od gusarskih napada na Šoltu razorena i spaljena.

Od stare bazilike su sačuvani temelji i delovi podnog mozaika. Ostaci nisu uređeni kao veliki zatvoreni arheološki muzej, već se nalaze uz crkvu i staro mesno groblje, pa ih je najbolje razgledati tokom mirne šetnje celim crkvenim prostorom.

Na groblju se mogu videti i stari kameni sarkofazi koji dodatno potvrđuju dug kontinuitet života i pokapanja na ovom mestu. Celo područje oko crkve predstavlja spoj sakralne arhitekture, arheološkog nalazišta i istorije Grohota od kasne antike do današnjeg vremena.

U unutrašnjosti crkve čuva se vredan sakralni inventar koji je upisan u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Posetiocima koji se nađu u crkvi preporučuje se da obrate pažnju na oltare, slike, kipove i druge liturgijske predmete, ali fotografisanje treba prilagoditi pravilima župe i toku bogosluženja.

Sveti Stefan Prvomučenik je zaštitnik Grohota, a njegova bratovština je vekovima imala važnu ulogu u životu mesta. Nedaleko od crkve se nalazi Bratska kuća, nekadašnje sedište bratovštine u kojem su se čuvali vino, maslinovo ulje i druga zajednička dobra. Danas se u tom obnovljenom kompleksu nalaze kulturni i turistički sadržaji.

Uz crkvu se nalazi i staro mesno groblje na kojem je pokopana Vesna Parun, jedna od najznačajnijih hrvatskih pesnikinja 20. veka. Njen grob je jednostavan i uklopljen u miran prostor starog groblja, bez izdvojenog memorijalnog kompleksa.

Crkva nema klasično turističko radno vreme poput muzeja. Najveća je mogućnost da će biti otvorena neposredno pre i nakon mise, tokom nedeljnih bogosluženja, praznika i mesnih svečanosti. Kada su vrata zatvorena, moguće je razgledati spoljašnjost, zvonik, ostatke bazilike i groblje.

Pri poseti treba poštovati činjenicu da je reč o aktivnoj župnoj crkvi i groblju. Tokom mise nije primerno obilaziti unutrašnjost, glasno razgovarati ili fotografisati vernike, dok se na groblju treba kretati tiho i ostati na prolazima.

Do crkve se iz središta Grohota dolazi peške za nekoliko minuta. Nalazi se u starijem delu naselja, nedaleko od Slavića kule, Bratske kuće i Galerije Buktenica & Buktenica, pa se sve ove znamenitosti mogu povezati u jednu kratku šetnju.

Iz trajektne luke Rogač do Grohota ima približno kilometar i po. Automobilom se stiže za nekoliko minuta, a mesto je povezano i otočnim autobusom. Od glavnog autobusnog stajališta do crkve nastavlja se peške kroz naselje.

Neposredno uz crkvu nema velikog parkinga namenjenog posetiocima. Ulice starog dela Grohota su mestimično uske, pa je vozilo najbolje ostaviti na dozvoljenom prostoru uz širu ulicu i poslednjih nekoliko minuta preći peške. Tokom misa, sahrana i većih praznika okolna mesta se brzo popune.

Prostor oko crkve uglavnom je dostupan peške, ali kamena i mestimično neravna podloga može stvarati poteškoće osobama smanjene pokretljivosti. Za ulazak u crkvu i pristup arheološkim ostacima najbolje je unapred proveriti postoji li prikladniji prilaz.

Crkvu sv. Stefana vredi posetiti čak i kada unutrašnjost nije otvorena. Na malom prostoru mogu se videti neorenesansna župna crkva, ostaci starokršćanske bazilike, mozaici, kameni sarkofazi i staro groblje. Malo je mesta na Šolti na kojima se tako jasno može pratiti istorija ostrva od kasne antike do savremenog života.