Franjevački samostan u Sućurju – najstarija sačuvana građevina mjesta

Franjevački samostan, smješten uz župnu crkvu sv. Jurja, jedan je od najvažnijih povijesnih objekata u Sućurju. Iako se danas naziva Franjevačkim samostanom, njegova povijest je znatno starija od dolaska franjevaca – izvorno je pripadao augustincima, a lokalni povijesni izvori datiraju njegove početke još u rani srednji vijek.

Zbog toga je samostan zanimljiviji nego što se može zaključiti samo pogledom izvana. Današnja kamena građevina prošla je kroz brojne obnove i pregradnje, ali ostaje najstarija dobro očuvana građevina u Sućurju koja se i danas koristi.

Najvažniji trag njegove starosti nalazi se iznad ulaza. Latinski natpis svjedoči da je samostan reda pustinjaka sv. Augustina obnovljen 1309. godine. To znači da je samostan postojao i prije početka 14. stoljeća, bez obzira na to koliko se precizno može odrediti vrijeme njegove prve gradnje.

Nekad augustinski, danas franjevački samostan

Današnji naziv može stvoriti dojam da su franjevci od početka gradili samostan, ali povijest je drugačija.

Najstarija zajednica povezana s ovim mjestom bili su augustinci – pustinjaci sv. Augustina. Njihova prisutnost povezana je i sa starom crkvom sv. Jurja koja se nalazila neposredno uz samostan.

Prema lokalnoj povijesnoj tradiciji, augustinski samostan u Sućurju postojao je već u 9. stoljeću. Za tako ranu dataciju nema jednako čvrstog pisanog dokaza kao za kasnija razdoblja, pa ju je najbolje razumjeti kao tradicionalno prihvaćenu povijest lokaliteta.

Ono što je sigurno i vidljivo na samoj građevini jest natpis o obnovi iz 1309. godine.

Danas u samostanu žive i djeluju franjevci Provincije Bosne Srebrene, pa je naziv Franjevački samostan potpuno opravdan za sadašnju funkciju objekta.

Natpis iz 1309. godine

Jedan od najvrjednijih detalja nalazi se iznad ulaznih vrata.

Latinski natpis govori da je:

samostan reda braće pustinjaka sv. Augustina obnovljen 1309. godine.

Riječ „obnovljen“ posebno je važna jer jasno pokazuje da građevina nije nastala te godine, nego je samostan već ranije postojao.

Lokalni povijesni zapisi navode da su ga oko 1280. godine zapalili omiški gusari te da je obnova dovršena 1309. godine.

Za posjetitelja je taj mali kameni natpis možda najvažniji detalj cijelog objekta – jedan je od rijetkih mjesta u Sućurju gdje se srednjovjekovna povijest može doslovno pročitati na samoj građevini.

Samostan i stara crkva sv. Jurja

Povijest samostana usko je povezana sa sv. Jurjem, zaštitnikom Sućurja.

U dvorištu današnje župne crkve još se vide temelji starije crkve sv. Jurja. U 13. stoljeću augustinci su na mjestu još starije crkvice podigli novu crkvu posvećenu sv. Jurju, koja se izričito spominje u Hvarskom statutu iz 1331. godine.

Od starog oblika naziva Sut Juraj tijekom vremena razvio se današnji naziv Sućuraj.

Stara crkva zbog dotrajalosti je srušena krajem 19. stoljeća, kada je neposredno uz nju podignuta današnja župna crkva sv. Jurja iz 1897. godine.

Zbog toga samostan, temelje stare crkve i današnju crkvu sv. Jurja ima smisla promatrati kao jedan povijesni kompleks.

Rimski mozaik pronađen na mjestu samostana

Najzanimljiviji dokaz da je ovo područje bilo važno mnogo prije srednjeg vijeka čuva se u riznici župnog dvora.

Na mjestu današnjeg samostana pronađen je veći ulomak rimskog bijelog mozaika, koji se danas čuva u samostanskoj odnosno župnoj riznici.

Taj nalaz pokazuje da je prostor bio korišten još u antičko doba, mnogo prije nastanka augustinskog samostana i srednjovjekovne crkve.

To se dobro uklapa u širu arheološku sliku Sućurja, gdje su pronađeni rimski ostaci, amfore iz brodoloma te tragovi starijih naselja na nekoliko lokaliteta.

Župni arhiv

Samostan nije samo povijesna građevina nego i aktivan crkveni objekt.

U njemu se nalazi župni ured s važnom arhivskom građom, što samostanu daje dodatnu vrijednost za proučavanje povijesti Sućurja i okolnih naselja.

Takvi arhivi često čuvaju matične knjige, zapise o župi, obiteljima, crkvenim događajima i drugim lokalnim zbivanjima koja se ne mogu pronaći u običnim turističkim izvorima.

Arhiv, naravno, nije turistička izložba otvorena za slobodno razgledavanje, nego radni dio samostana i župnog ureda.

Franjevci Bosne Srebrene

Danas u samostanu djeluju franjevci Franjevačke provincije Bosne Srebrene.

Iz Sućurja obavljaju pastoralne dužnosti za župe Sućuraj, Bogomolje i Gdinj, odnosno za velik dio istočnog Hvara.

To je zanimljiv nastavak duge redovničke tradicije ovog mjesta. Kroz stoljeća su se redovničke zajednice mijenjale, ali samostan nije postao napušteni spomenik – još uvijek ima stvarnu funkciju u životu lokalne zajednice.

Obnova 1994. godine

Samostan je kroz stoljeća više puta rušen, pregrađivan i obnavljan.

Posljednja velika rekonstrukcija provedena je 1994. godine, kada je objekt temeljito uređen za nastavak korištenja.

Zbog brojnih obnova ne treba današnji izgled čitati kao potpuno očuvanu građevinu iz jednog povijesnog razdoblja. Vrijednost samostana nalazi se upravo u kontinuitetu – isti prostor koristio se stoljećima i kroz vrijeme se prilagođavao različitim zajednicama i potrebama.

Najstarija dobro očuvana građevina Sućurja

Općina Sućuraj samostan navodi kao najstariju dobro očuvanu građevinu u mjestu.

To ga razlikuje od brojnih drugih povijesnih lokaliteta Sućurja koji su sačuvani samo kao temelji ili ruševine.

Fortica je teško stradala 1944., stara crkva sv. Jurja srušena je krajem 19. stoljeća, a Biskupova palača također je nestala tijekom Drugog svjetskog rata. Samostan je, unatoč brojnim razaranjima i obnovama, ostao u funkciji.

Zbog toga je jedno od najboljih mjesta za razumijevanje koliko duboko u prošlost zapravo seže povijest Sućurja.

Može li se samostan razgledati?

Franjevački samostan nije klasičan muzej.

U njemu žive franjevci, nalazi se župni ured i objekt se svakodnevno koristi. Zato ne treba računati na slobodan pristup svim prostorijama, arhivu ili riznici.

Samostan je najbolje razgledati izvana zajedno s crkvom sv. Jurja i ostacima stare crkve u dvorištu. Ako je moguć ulazak ili organizirani obilazak pojedinih prostora, treba poštovati aktualne upute župe i privatnost redovničke zajednice.

Za turistički obilazak najvažniji su sam povijesni kompleks, ulaz s natpisom iz 1309. i neposredna povezanost sa starom i današnjom crkvom sv. Jurja.

Položaj u starom Sućurju

Samostan se nalazi u povijesnom dijelu Sućurja, odmah uz župnu crkvu sv. Jurja.

Od rive i centra mjesta do njega se dolazi za nekoliko minuta pješice. Automobil nije potreban, a zapravo je puno ugodnije cijeli stari Sućuraj obići hodajući.

U jednoj kraćoj šetnji mogu se povezati:

Franjevački samostan
crkva sv. Jurja
ostaci stare crkve sv. Jurja
Fortica
crkva sv. Ante
stara jezgra i riva

Tako se puno bolje razumije razvoj mjesta nego obilaskom svake građevine zasebno.

Parking

Samostan nema turističko parkiralište neposredno uz ulaz.

Ako se u Sućuraj dolazi automobilom, najbolje ga je ostaviti na dostupnom javnom parkiralištu u širem području centra i dalje nastaviti pješice.

Stara jezgra je mala, a ulice oko samostana nisu prostor u kojem ima smisla automobilom tražiti mjesto nekoliko metara od same znamenitosti.

Korisne informacije

Lokacija: stari dio Sućurja, uz župnu crkvu sv. Jurja

Današnji naziv: Franjevački samostan

Povijesni naziv: augustinski samostan / samostan pustinjaka sv. Augustina

Početci: prema lokalnoj tradiciji vjerojatno 9. stoljeće

Najstariji čvrst trag na građevini: natpis o obnovi iz 1309. godine

Redovnička zajednica danas: franjevci Provincije Bosne Srebrene

Župe koje opslužuju: Sućuraj, Bogomolje i Gdinj

Posljednja velika obnova: 1994.

Posebnosti: latinski natpis iz 1309., župni arhiv i ulomak rimskog bijelog mozaika

Status: aktivni samostan i župni ured

Slobodan turistički obilazak unutrašnjosti: nije standardni muzejski objekt

Pristup: pješice iz centra Sućurja

Parking: javna mjesta u širem području centra